Od srijede, 3. lipnja, pa sve do 9. lipnja, Tuzla će ponovno živjeti u znaku vrhunske umjetnosti, emocije i zvukova klasične glazbe kroz Festival klasične glazbe „Franjo Bosanac“, koji organizira HKD Napredak Glavna podružnica Tuzla. Riječ je o jedinstvenom kulturnom događaju koji iz godine u godinu potvrđuje da Tuzla ima publiku željnu kvalitetnog i sadržajnog umjetničkog programa. Festival nosi ime Franje Bosanca, prvog poznatog skladatelja s ovih prostora, čime organizatori ne čuvaju samo glazbenu tradiciju nego i kulturni identitet Bosne i Hercegovine.
Predsjednik HKD Napredak Glavna podružnica Tuzla Ivica Kovačević ističe kako je festival nastao kao logičan nastavak dugogodišnjeg rada Napretka na obogaćivanju kulturnog života grada. Kroz desetljeća djelovanja, Napredak je u Tuzlu doveo brojna velika imena regionalne glazbene scene, a festival je toj priči dao dodatnu snagu, prepoznatljivost i kontinuitet. Iako kultura danas često nije u središtu društvenih interesa, Kovačević vjeruje da upravo umjetnost ljudima daje onu važnu duhovnu dimenziju i osjećaj pripadnosti zajednici.
Posebnu vrijednost festivala vidi u tome što klasičnu glazbu približava mladima i široj publici, rušeći stereotipe da je riječ o elitističkoj umjetnosti. Upravo zato festival nije samo niz koncerata, nego i važna kulturna poruka da grad bez umjetnosti teško može graditi vlastiti identitet. Kovačević naglašava kako Tuzla, uz svoju industrijsku i turističku prepoznatljivost, mora snažnije razvijati i kulturni identitet, a ovakvi događaji tome značajno doprinose.
Tijekom proteklih godina festival je okupio brojne renomirane umjetnike iz regije, koji su iz Tuzle odlazili puni pozitivnih dojmova, često mijenjajući ranije predrasude o gradu. Upravo kroz ovakve susrete, smatra Kovačević, Tuzla se sve više pozicionira kao važno kulturno središte. Organizatori vjeruju kako Festival „Franjo Bosanac“ ima potencijal prerasti u regionalno prepoznatljiv umjetnički događaj, baš kao što je to tijekom desetljeća postala i Napretkova Likovna kolonija Breške.
Razgovarala: Maja Nikolić
HG: Festival klasične glazbe „Franjo Bosanac“ već nosi epitet jednog od najznačajnijih umjetničkih događaja u Tuzli. Koliko je bilo izazovno pokrenuti i održati jedan ovakav festival u vremenu kada kultura često nije prioritet?
KOVAČEVIĆ: Mi u HKD Napredak već godinama nastojimo na različite načine obogatiti i oplemeniti kulturni život našega grada. U suradnji s franjevcima smo kroz proteklih tridesetak godina upriličili na desetine koncerata klasične glazbe. U Tuzli smo tako ugostili neka od najvećih imena regionalne glazbene scene. Pokretanje festivala bio je sljedeći, logičan, korak. Onome što godinama radimo željeli smo dati formu, a kroz ime festivala, željeli smo ime Franje Bosanca uprisutniti u svakodnevnome životu i komunikaciji. Dakle, pokretanjem festivala samo smo nastavili raditi ono što već godinama radimo. Nije to lagan posao, ni danas, niti je bio jučer, niti će biti sutra. Srećom u Napretku smo svih ovih godina imali ljude koji su bili spremni dati nešto od sebe za ovaj grad, za zajednicu, za ljude, naše sugrađane i susjede. To je ono što nas nosi, a rekao bih i krasi, svih ovih godina. Koliko smo u svemu tome uspješni, nije na meni da dajem takav odgovor. To treba procijeniti javnost, ljudi koji dolaze na koncerte i druga događanja i prate naš rad. Naše je da i dalje radimo onako kako smo i navikli do sada.
HG: Što za HKD Napredak Glavna podružnica Tuzla znači činjenica da je festival posvećen upravo Franji Bosanacu, prvom poznatom skladatelju s ovih prostora?
KOVAČEVIĆ: Iako je porijeklom s ovoga prostora, mislim da možemo sa sigurnošću reći da velika većina naših sugrađana, ali i općenito ljudi u BiH, nikada nije čula za ime Franje Bosanca. Ove godine po četvrti put organiziramo naš festival. Ako smo na bilo kakav način ljudima uspjeli približiti ovo ime, mislim da je to korak naprijed. Franjo Bosanac je jedan od primjera da je i ovaj naš prostor još od doba srednjovjekovlja bio dijelom europskog kulturnog prostora. Od Franje Bosanca pa sve do danas imamo kontinuitet. Tuzlanski kraj je kroz stoljeća iznjedrio brojna velika imena koja su ostavila dubok trag ne samo u bosanskohercegovačkim okvirima, već i mnogo šire. Mislim da svi skupa trebamo toga biti svjesni.
HG: Franjo Bosanac bio je i franjevac i umjetnik. Koliko je važno danas podsjećati javnost na takve povijesne ličnosti koje su ostavile dubok trag i u duhovnosti i u kulturi?
KOVAČEVIĆ: Često imam običaj reći da je kultura ta koja svima nama može i treba dati jednu novu, duhovnu dimenziju. Zbog toga smatram da bi kultura morala imati vrlo važno mjesto u našim životima. Nema države, naroda ili zajednice bez prepoznatljive kulture. Ukoliko biste pitali ljude koji žive na ovim prostorima velika većina bi se složila da im je sve ovo nabrojano jako važno. Međutim, svjedoci smo da rijetki gledaju na kulturu kao na način kako graditi vlastiti identitet. Ako je itko dao doprinos gradnji identiteta našeg bosanskohercegovačkog prostora, onda su to bili bosanski franjevci. Institucija je to s najduljim kontinuitetom trajanja i djelovanja kod nas. Kroz stoljeća prisutnosti dali su nemjerljiv doprinos u različitim aspektima života. Franjo Bosanac je samo jedan iz plejade važnih bh franjevaca na koje kao društvo moramo biti ponosni.
HG: Festival njeguje klasičnu glazbu, koja se često smatra elitističkom umjetnošću. Koliko je važno približiti ovakav sadržaj mladima i široj publici?
KOVAČEVIĆ: Ne bih rekao da je klasična glazba elitistički tip umjetnosti. Mislim da je to stereotip koji, ako još nismo, trebamo čim prije srušiti. Klasična se glazba već odavno dodiruje i koketira s modernom pop kulturom. Svi smo se mi kroz različite vidove pop kulture susreli s klasičnom glazbom. S druge strane, rijetki su orkestri, ali i komorni sastavi koji u svome programu nemaju i prepoznatljiva djela pop kulture. Smatram da u društvu trebamo graditi osjećaj pa i potrebu za klasičnom glazbom, posebice među mladima. U vrijeme kada kultura ne zauzima pretjerano važno mjesto u našem društvu, iznimno je važno graditi osjećaj za kulturu kod mladoga čovjeka. Moramo svi skupa naći način kako glumu, glazbu, pisanu riječ i umjetnička djela, slike i skulpture, približiti mladome čovjeku. Moramo odvesti te mlade ljude u muzeje, galerije, kazališta, koncertne dvorane i nadati se da će za koju godinu i sami osjetiti potrebu za tim sadržajima u svome životu.
HG: HKD Napredak desetljećima djeluje kao jedan od najvažnijih nositelja kulturnog života u Tuzli. Koliko je kultura danas važna za očuvanje identiteta jednog grada?
KOVAČEVIĆ: Rudarstvo i industrija su već desetljećima među najvažnijim i najprepoznatljivijim identitetskim odrednicama našega grada. Priča se počela mijenjati zadnjih dvadesetak godina kada je u prvi plan je izbio turizam. To je danas, u našim okvirima, jedna dobra i prepoznatljiva priča. Taj novi identitet bi po meni trebalo još dodatno nadograditi i osnažiti i kulturnom ponudom. Tuzla, kao regionalno središte, mora imati bogatu i šaroliku kulturnu ponudu. Postojeće prepoznatljive kulturne događaje i festivale trebalo bi dodatno osnažiti, učiniti ih vidljivim i važnim u regionalnim okvirima. Paralelno s time trebalo bi pokretati i nova događanja, a uz sve to što više otvoriti vrata mladima. Mislim da bi to trebao biti jedan od pravaca u kojem bi se naš grad, kanton, ali i država trebali kretati.
HG: Festival okuplja renomirane umjetnike i glazbenike. Koliko je važno da Tuzla kroz ovakve događaje bude prepoznata i izvan granica Bosne i Hercegovine?
KOVAČEVIĆ: Drago mi je da smo kroz protekle tri godine na našem festivalu okupili već priličan broj mladih i prepoznatljivih umjetnika iz regije. Redom su to bili kvalitetni sastavi i glazbenici, članovi nacionalnih kazališnih kuća i orkestara. Dobar dio njih, koji su dolazili izvana, po prvi su put došli u naš grad. Neki su, možda, dolazili i s predrasudama, ali kada bi odlazili, bili su uglavnom sretni i zadovoljni onime što su vidjeli i doživjeli. Sa svima njima smo ostali u kontaktu i zahvaljujući njima dalje širimo našu mrežu, dolazimo do novih umjetnika, nastaju nove suradnje. To je naš skromni doprinos izgradnji imidža našeg grada kao kulturnog središta.
HG: Koja je vaša vizija budućnosti Festivala „Franjo Bosanac“? Može li on prerasti u regionalno prepoznat kulturni događaj?
KOVAČEVIĆ: Da se tome ne nadamo, ne bismo ni pokretali ovaj festival. Imamo našu Likovnu koloniju Breške. Ona nam je najbolji pokazatelj kako graditi taj put. Za Breške se kroz protekla tri desetljeća čulo nadaleko i naširoko. Nadamo se da će isti slučaj biti i s našim festivalom. Istina, još je u povojima, ali hrabro kročimo naprijed. Naravno, da će sve puno ovisiti o ljudima, energiji koju smo svi skupa spremni uložiti u pripreme i organizaciju, ali i o novcima koje ćemo moći izdvojiti za festival. Pokazali smo kroz protekle godine i aktivnosti da možemo i znamo te da imamo ljude s energijom i entuzijazmom. Vjerujem da će uz to dolaziti i sredstva potrebna za ostvarenje tog cilja.
