Visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt odstupit će s dužnosti nakon gotovo pet godina u Sarajevu i nakon pritiska američke administracije, ali namjerava ostati na funkciji dok ne bude imenovan njegov nasljednik, objavio je danas njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Schmidt, bivši njemački ministar poljoprivrede i političar CSU-a, planira odluku službeno objaviti u utorak pred Vijećem sigurnosti UN-a u New Yorku, gdje treba predstaviti redovito polugodišnje izvješće o stanju u Bosni i Hercegovini.
Prema objavi Ureda visokog predstavnika, Schmidt je “osobno odlučio okončati svoju službu u provedbi mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini”.
Na upit Hine upućen OHR-u o potvrdi informacije tek su naveli: “Mi uz izjavu gospodina visokog predstavnika nemamo ništa dodati.”
Schmidt je zatražio od Vijeća za provedbu mira (PIC) da započne potragu za nasljednikom. Riječ je o tijelu koje nadzire rad ureda visokog međunarodnog predstavnika, a čine ga predstavnici najutjecajnijih zapadnih zemalja, Turske, kao predstavnice Organizacije islamske zajednice, te Rusije, koja je zamrznula rad upravo prosvjedujući zbog Schmidtova angažmana.
Rusija tvrdi da je Schmidt nelegalno izabran jer postupak imenovanja nije proveden kroz Vijeće sigurnosti UN-a, što je bio slučaj s njegovim prethodnicima. Nisu ga priznavali ni predstavnici Srba iz BiH predvođeni Miloradom Dodikom.
Njegov najavljeni odlazak dolazi u trenutku diplomatskih napetosti oko budućnosti OHR-a.
Prema pisanju FAZ-a, Sjedinjene Države već mjesecima vrše pritisak da Schmidt napusti funkciju i žele postaviti nasljednika kojim bi se moglo bolje “upravljati”. Washington, međutim, ne može samostalno imenovati visokog predstavnika bez šire podrške Vijeća za provedbu mira.
Bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch rekao je za FAZ da Sjedinjene Države ne mogu jednostrano odlučiti tko će biti Schmidtov nasljednik. Doveo je, međutim, u pitanje potrebu za daljnjim postojanjem OHR-a, navodeći da bi preostala neriješena pitanja mogla biti prenesena u pregovaračka poglavlja procesa pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.
Schmidt je tijekom mandata više puta koristio široke bonske ovlasti. U srpnju 2023. nametnuo je izmjene Kaznenog zakona BiH kojima je neprovođenje odluka visokog predstavnika postalo kazneno djelo. Na temelju tih odredbi Sud BiH je 2025. osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja dužnosti zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Dodik je u subotu u Moskvi izjavio kako očekuje da će Vijeće sigurnosti UN-a poništiti sve Schmidtove odluke.
Schmidt je 2022. izmijenio izborna pravila u Federaciji BiH, u dijelu koji se odnosi na izbor izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda i uspostavu vlasti. Tim izmjenama spriječena je mogućnost da brojnije bošnjačke stranke preglasaju hrvatske predstavnike i izbace ih iz vlasti. Bošnjačke stranke u Sarajevu zbog toga su oštro prosvjedovale ispred sjedišta OHR-a tražeći Schmidtovu smjenu.
U posljednjem izvješću koje će predstaviti Vijeću sigurnosti UN-a, Schmidt upozorava na “rastakanje” države Bosne i Hercegovine i sve ozbiljnije prijetnje njezinu teritorijalnom integritetu. Posebno ukazuje na politiku Republike Srpske i njezina dugogodišnjeg lidera Milorada Dodika.
Schmidt u izvješću upozorava i na retoriku usmjerenu protiv Bošnjaka na etničkoj i vjerskoj osnovi, kao i na prijedloge o uspostavi “trećeg entiteta” za Hrvate u BiH, koje opisuje kao pokušaje podjele zemlje po etničkim linijama.
Srpski dužnosnici u BiH ocijenili su pak taj dokument pisanim u interesu bošnjačke strane.
