Naslovna Društvo Zašto se uništava javno zdravstvo

Zašto se uništava javno zdravstvo

 

Javno zdravstvo u Bosni i Hercegovini ima mnogo slabosti. Iako imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u javnom sektoru, građani su primorani na liječenje odlaziti u privatne zdravstvene klinike u kojima nema listi čekanja, drugačiji je i odnos osoblja, a imaju i suvremenu opremu. Istovremeno, u javnim zdravstvenim ustanovama, osim listi čekanja, pacijenti često moraju sami kupovati i donositi i lijekove i medicinski materijal. Nerijetko isti liječnici rade i u javnim i u privatnim ustanovama.

 

Gotovo da nema dana da ne čujemo iskustva pacijenata s Univerzitetskim kliničkim centrom Tuzla. Ljudi pismima, ali i javno svjedoče o agoniji koju su proživljavali i na kraju ostali bez svojih najmilijih. Obitelj nedavno preminulog medijskog radnika Damira Avdića kaže da im, gore od činjenice da Damir kao onkološki pacijent nije imao pravo na adekvatno liječenje, pada neljudski odnos liječnika prema oboljelima.

“Čak onaj zadnji dan kada je izlazio iz bolnice, ja sam njemu rekla da ću napisati žalbu šta su oni tebi uradili. On je pitao kako ćeš, hoćeš li moći. Pa reko sastavićemo i pokazat ćemo mi to njima. I onda kada se sve ovo desilo, mi nismo uspjeli od svega toga da napišemo. Ali, onda smo stali, šta sada da napišemo pa da taj papir neko uzme i baci. Onda smo napisali i objavili javno pa da svi vidimo šta su uradili”, kaže nam Nina Ratajc, sestrična preminulog Damira Avdića.

 

Novinarka Bedrana Kaletović je još prije deset godina pisala o temama slabljenja javnog zdravstva i u svojim tekstovima upozoravala da, ako zdravstvo predamo u ruke politike, imat ćemo ovakve posljedice.

 

“Vi dolazite u situaciju da kao bolestan čovjek, kao pacijent u zdravstvenoj ustanovi ne možete dobiti zdravstvenu skrb iz razloga što vam ne mogu to dati, jer nemaju. Znači, ne možete primiti infuziju. Jer, osim što nema infuzije, nema igle, nema šprice, nema vate, nema osnovnih stvari”.

 

Menadžment Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla kao da ne poznaje stvarna dešavanja i stanje na svojim klinikama i sa čime se sve pacijenti susreću i kroz što prolaze. Univerzitetski klinički centar Tuzla dobro funkcionira i bolnička apoteka je dobro opskrbljena, kaže nam medicinski direktor dr. igor Hudić. Ističe da se Klinički centar stalno obnavlja, da stalno pristiže nova oprema te da Vlada Tuzlanskog kantona nikada više nije financijski ulagala.

 

“Upravo sam prije ovog našeg razgovora tražio izvještaj iz bolničke apoteke, UKC Tuzla ima sve potrebne lijekove i sanitetski materijal u količinama za nesmetano funkcionisanje”, kaže dr. Hudić.

 

Međutim, stvarna slika prema svjedočenju pacijenata je drugačija.

 

“Mi ovdje ne govorimo o nekim skupim lijekovima koji idu na neke posebne pacijente i za neka posebna liječenja pa da je to državi skupo. Luksuz nije da zdravstvo za pacijenta ima komadić vate, špricu, iglu”, kaže nam Bedrana Kaletović.

 

Javno zdravstvo jeste pod megalomanskim apetitima onih koji žele jačati privatne klinike. Predsjednik Skupštine TK Žarko Vujović ističe da tome u prilog govori i činjenica da pregledi u privatnim klinikama koštaju 50 ili 60 KM dok je, primjerice, u javnim klinikama 13 i pol KM.

 

“Kao ozbiljan novinar, trebate da ispitate zašto se ne promijeni Zakon na federalnom nivou. jer je u javnim klinikama specijalistički pregled 13, 50 KM, a operacija 1000 KM. Vi sa 13, 50 maraka ne možete nabavljati sve.  Još ću jedanput reći, to se sve radi da bi se javni sektor uništio, a privatni podigao. To je ta neka liberalna reforma”, istaknio je predsjednik Skupštine TK.

 

UKC Tuzla kao javna zdravstvena ustanova bio je svjetski primjer uspješnosti u liječenju najozbiljnijih bolesti. Politička previranja koja se vode između kantonalne i federalne vlasti, a koje su različitih struja, prelama se preko života ljudi pa je i sve više ovakvih tužnih životnih priča, poput priče obitelji Damira Avdića koji je do posljednjeg trenutka imao snažnu volju za životom i ćelio se liječiti. Ono što je još poraznije je da se i na čelo UKC Tuzla postavljaju ljudi po političkoj, odnosno stranačkoj pripadnosti.

Maja Nikolić