Kraj migrantske krize u Bosni i Hercegovini se ne nazire. Zima dočekana nespremno, 2020. je bila godina velikih odluka samo na papiru.
“I mi smo samo ljudi, mislili smo da ova država ima dobru koordinaciju sa Pakistanom. zašto ova država ne radi ništa sa Pakistanom da nam olakšaju ovu situaciju, zašto?”, kaže migrant iz Pakistana
Na zašto, možda je najjasniji odgovor imao Fahrudin Radončić kao ministar sigurnosti BiH:
“Ja sam tražio da migrantsku krizu riješimo legalnim naglašavam deportacijama, legalnim deportacijama. Imamo problem sa Pakistanom i njegovom ekselecijom u Sarajevu koji ne želi da nam pomogne za više od 9,5 hiljada ilegalnih migranta koji su ogromni sigurnosni rizik”.
Radončić je nakon ovoga podnio ostavku. Na njegovo mjesto izabran je Selmo Cikotić. Potpisan je i sporazum o redamisiji ilegalnih migranata sa Pakistanom. Ali rezultati su izostali. S prvim snijegom čak i oni koji se brinu o migrantima, ostavili su ih na cjedilu.
“Ne mogu raditi i upravljati humanitarnom krizom gdje nitko ne želi pomoći. Europska unija je odobrila 25 milijuna eura da se pomogne BiH da riješi pitanje migranata, plus 3,6 miliona za novi centar, ili za obnovu postojećih, ali treba nam konsenzus u BiH na političkoj razini kako ići dalje”, rekao je Peter Van der Auweraert, šef misije Međunarodne organizacije za migracije u Bosni i Hercegovini
Dalje idemo teško iako su desetine miliona eura stigle u našu zemlju. Gdje su milijuni, za sada nema odgovora.Vlast je zauzeta prebacivanjem krivice s jednih na druge. Pa je tako, Zoran Tegeltija predsjedavajući Vijeća ministara u prepucavanju sa SDA nedavno rekao da je za pregovore s Bihaćem o rješavanju pravnih pitanja korištenja lokacije “Lipa”, bilo zaduženo
Ministarstvo sigurnosti BiH.
“Ministarstvo sigurnosti se ne nalazi ni na vrhu ni na dnu. Vi ovdje imate činjenicu da su spletom sve odgovornosti za krizu prebačene na Ministarstvo sigurnosti, a mnogi drugi akteri postavljaju uslove, ograničenja”, ističe Selmo Cikotić, ministar sigurnosti BiH.
Unsko-sanski kanton, je jedini koji skoro tri godine na leđima nosi najveći teret migrantske krize.
“Bira više nikada, sve nevladine organizacije sve agencije koje se bave migrantima iz sar iz tuzle slali u Bihać upućivali na Biru gdje će dobijati odjeću hranu, iz RS-a su slali u Biru i taj dio grada je bio pregažen”, kaže Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.
Nepoželjni u Republici Srpskoj, nemaju gdje u USK, u kolovozu na takozvanoj ničijoj zemlji u Bosanskoj Otoci nalazilo se stotine migranata.
Kao i ljetos, Europska unija ponovo izražava zabrinutost za krizu u BiH, poziva na hitno rješavanje. Do tada, naslovnice humanitarne katastrofe iz naše zemlje obilaziće svijet. (BHRT)
