Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH sa 63 glasa za, tri protiv i dva suzdržana usvojio je prijedlog zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje koji predviđa zabranu pušenja u svi zatvoreni javni prostori, javna okupljanja, radna mjesta i u javnom prijevozu te privatni automobili ako u njima ima maloljetnika.
Pomoćnica savezne ministrice zdravstva Snježana Bodnaruk istaknula je da je zakon temelj sustavne zaštite javnog zdravlja i trebao bi smanjiti troškove zdravstvene zaštite jer se za liječenje bolesti uzrokovanih pušenjem izdvajaju značajna sredstva.
“Zakon je rađen u skladu sa Okvirnom konvencijom o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije i Direktivom 2014/40/EU Evropskog Parlamenta i Vijeća od 3. aprila 2014. godine o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda” , podvukla je Bodnaruk.
Zakon, kaže, daje rok od 18 mjeseci za primjenu zakona, odnosno usklađivanje s odredbama. U tom se razdoblju neće primjenjivati kazne, a propisane su u iznosu od 2.000 do 5.000 KM ako kafić ili restoran ne poštuje odredbe zakona o zabrani pušenja. Federalna koordinatorica za kontrolu duhana, Aida Ramić-Čatak, naglasila je da od pušenja svake godine umre osam milijuna ljudi.
Spadamo u sramotni regionalni vrh crne statistike ovog dijela Svjetske zdravstvene organizacije. Imamo 44 posto pušača u odraslom stanovništvu, više od pola muškaraca i jedna trećina žena. U prosjeku puše 17, 18 ili 19 cigareta dnevno – pomnožite to s prosječnom cijenom cigara i prosječnim plaćama pa ćete doći do toga u kakvom se jadnom položaju nalaze ljudi ovisnici o cigaretama – rekla je Ramić-Čatak.
Dodaje da je 60 posto ljudi svakodnevno izloženo pušenju na radnim mjestima, u domovima, javnom prijevozu i drugim javnim mjestima. Istraživanje s djecom navodi da su djeca rekla “pomozite nam” jer trenutno 24 posto djece konzumira neki oblik duhanskih proizvoda, a to su najveće i najgore statistike u ovom dijelu regije, četiri puta veće nego u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji , Makedonija i Crna Gora.
“Elektronske cigarete konzumira 10,9 posto djece, 13,8 posto cigarete, a 16 posto nargile. Svaki dan djeca ulaze u nargila barove uprkos tome što pričaju vlasnici nargila barova. Šezdeset posto ih je izloženo posljedicama pasivnog pušenja a 80 posto njih svakodnevno kupuje cigarete”, istaknula je Ramić-Čatak.