Kao dio programa manifestacije “Noć u Muzeju” u organizaciji Civitas Bosne i Hercegovine, Muzej istočne Bosne u Tuzli večeras je ugostio više od stotinu mladih iz cijele BiH koji imaju jedinstvenu priliku za druženje i stjecanje novih spoznaja kroz četiri tematski osmišljene radionice iz arheologije, povijesti, etnologije i biologije sa posebnim fokusom na bogatu baštinu Sjeveroistoćne Bosne i Hercegovine.
Program “Noć muzeja” nije nepoznat u našoj zemlji, ali se po prvi put održava u Tuzli, u Muzeju Istočne Bosne gdje su mladi imali priliku istraživati ključne aspekte kulturnog i prirodnog naslijeđa.
Mladi su zajedno sa svojim profesorima i kustosima Muzeja govorili i o socijalnoj pravdi, razumijevanju, očuvanju prirode te utjecaju povijesnih simbola.
“Muzej Istočne Bosne je zaista ponosan što je zajedno sa Civitasom BiH uspio ove godine organizirati Noć u muzeju i nadam se da ćemo ovo nastaviti i narednih godina. Mi želimo da se mladi oplemene novim znanjima, da se druže. Jer, mlade ne možemo potaknuti kada napune 18 godina, nego to moramo činiti u njihovoj najmlađoj dobi. Kroz obrazovanje je najbolje mlade osvijestiti što su to kustosi, što su muzeji, što je naše naslijeđe”, kaže nam Ljubiša Veljković, direktor Muzeja Istočne Bosne.
Medina Spahić, koordinatorica Civitasovog programa “Noć muzeja 2024.”, istaknula je da je ovakav vid programa jedan od najvažnijih za sve nastavnike i učenike, a predstavlja i jedinstveno iskustvo.
“Nekako smo uvijek pod stereotipom da su muzeji dosadni, da nisu dostupni svima, da su određeni samo za neku elitu. Međutim, ovaj program upravo pokazuje da muzej mora i treba biti dostupan svima. Jedna od radionica je upravo posvećena tome da je kulturno naslijeđe važno za sve nas. Program je bitan ne samo zbog edukacije, nego i zbog spajanja mladih. Oni radionice pohađaju u različitim grupama tako da su primjerice na svakoj od radionica, a ukupno ih je četiri, učenici iz različitih gradova BiH”, ispričala nam je Medina Spahić.
Anela Čatić je studentica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i večeras je volonterka, a s ovih programa nosi već lijepa iskustva.
“Ja bih zaista preporučila svima da se prijave na ovaj program, a posebno osnovnim školama. Razbija monotoniju svih školskih sati i više se toga može naučiti kada ovako vidimo sve, nego kada nam se o tome samo govori kroz teoriju.”
Veliku pozornost kod djece je privukla radionica s povjesničarkom Natašom Perić koja je djeci govorila o opasnostima određenih simbola pod kojima su se u prošlosti događala neka od najvećih zla po društvo. Tijekom radionice fokus je bio na prepoznavanju fašističkih simbola koji su prisutni i u današnjem društvu. Cilj Nataše Perić je bio pokazati djeci kako da prepoznaju potencijalne opasnosti i razumiju ulogu takvih simbola u promoviranju zla, kako bi im se znali oduprijeti.
Na radionici Mladi arheolozi, učenici su potaknuti na istraživanja, učenja i kako upravo takva traganja, iskopavanja i pronalasci pomažu boljem razumijevanju prošlosti. Poruku koju su izvukli s ove radionice je važnost očuvanja arheoloških lokaliteta kako bi naša bogata kulturna baština živjela i u budućnosti.
Do kasno u noć svjetla se nisu gasila u Biološkoj zbirci, odjeljenju Muzeja Istočne Bosne koji se nalazi u središtu Tuzle. Kustos Kasim Memić je s mladima neumorno razgovarao o našoj prirodi, važnosti njezine zaštite što je jedan od uvjeta da nas u svoju zajednicu prihvati i Europska unija.
“Važno nam je mlade generacije ovakvim radionicama potaknuti na odgovorno razmišljanje o prirodi. Primjer koji je nama blizak je primjer Zaštićenog pejzaža Konjuh jer upravo su pojedinci, odgovorni ljudi i aktivisti potaknuli da takvo jedno područje bude proglašeno zaštićenim. Takva područja su nam veoma bitna jer smo svjedoci kakve nam se događaju klimatske promjene, što se događa s prirodom, a samo zato jer se mi kao ljudi ponašamo nedomaćinski. Onog trenutka kada pokažemo odgovornost prema prirodi mi ćemo imati bolje stanje u prirodi”, pojasnio je Kasim Memić mladima.
Konjuh nije samo lijep i bogat prirodnim bogatstvima, nego je Konjuh osnova vodoopskrbe za brojne gradove u Tuzlanskom kantonu.
“Nedavno je jedan znanstveni tim radio na projektu da bi se proširilo to područje koje sada ima oko 8000 hektara i vjerojatno da ćemo uspjeti u tom proširenju, prije svega oko vodotoka. Najznačajniji vodotoci na našem području su vezani za Konjuh. Mi zato moramo kod ovih mladih ljudi razvijati svijest o očuvanju biodiverziteta, kulturno povijesne baštine, ali i da se oni upoznaju sa svime što imamo”, ističe Memić i podvlači da mi odrasli moramo biti primjer i uzor djeci i mladima.
“To su mlade generacije koje izuzetno mnogo znaju, a mi im samo trebamo dati prostora i mogućnosti da ispolje svoje znanje i kreativnosti. Onaj tko se susreće s mladim generacijama, a mi u muzeju to često imamo priliku, možemo posvjedočiti da su mladi ljudi izuzetno interesantne i inspirativne nama za rad, a svjedočim da smo i mi njima inspirativni”, rekao nam je Kasim Memić koji s velikim entuzijazmom čuva i promovira Biološku zbirku Muzeja Istočne Bosne.
Inače, Muzej Istočne Bosne je osnovan 1947. godine. Ovaj muzej čuva više od 30.000 eksponata koji pričaju priču o dugoj i bogatoj povijesti ovog kraja. Posebno se ističe arheološka kolekcija s predmetima starim i do 7.000 godina, koja je pravi dragulj među zbirkama.
Mladi s kojima smo razgovarali kažu nam da imaju stalnu potrebu za inovativnim i kreativnim muzejskim sadržajima kako bi stekli što kvalitetnija iskustva o bogatstvima BiH. Jedan od ciljeva njihovih profesora je potaknuti mlade da svaki put kada posjećuju neki grad, uvijek posjete muzej tog grada. Jer svaki Muzej nudi neprocjenjivo blago jednog vremena, a nas obogaćuje novim znanjima i spoznajama.
Maja Nikolić
