Iako je dosada trenutno vrlo intenzivno proučavan fenomen, pojava dosade na ispitima znanja do sada je u istraživanjima potpuno ignorirana. Glavni uzroci dosade je, tvrde, manjak ili pak višak izazova tijekom ispita.
Veliki broj studija je već pokazao da dosada ima štetan utjecaj na učenje i performanse, ali i na mentalno i fizičko zdravlje.
Znanstvenici su svoje istraživanje sada proširili i na svakodnevicu djece u školama. Dosada se tako javlja i kada ispitni materijal nema osobnu važnost za učenike.
Visoka razina dosade je imala negativan utjecaj na rezultate testova. S tim u vezi, znanstvenici su prvi put formulirali takozvanu hipotezu o obilju i uspjeli su je potvrditi.
S druge strane, ako je dosada nastupila kao rezultat manjka izazova, resursa za obradu zadataka bi bilo u izobilju.
U studiji je sudjelovalo ukupno 1.820 njemačkih učenika od 5. do 10. razreda.
Istraživači također navode preporuke za nastavnike i zakonske staratelje.
Tako bi nastavnici primjerice, u cilju suzbijanja dosade na provjerama znanja, trebali pripremiti ispitne zadatke na način da imaju veze sa stvarnim životom učenika.
Zadaci ne bi trebali biti ni preteški ni prelagani. Čak i roditelji mogu podržati svoju djecu tako što će pokrenuti otvorenu raspravu o tome jesu li učenici u školi preopterećeni ili imaju premalo izazova.
Posebno u slučaju prekomjernog napora u školi, potrebno je brzo reagirati kako bi se izbjegla dosada i drugi negativni učinci kao što je drastičan pad uspjeha, priopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.
