Sinoć je u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak i Franjevačkog samostana u Tuzli u Ateljeu Ismeta Mujezinovića upriličeno predstavljanje knjige Ambrozija Benkovića “Tuzlansko područje negda i sada”.
O knjizi su govorili Sabina Babajić, rukovoditeljica Zavičajne zbirke NUB “Derviš Sušić”, prof. dr. Izet Šabotić i dr. sc Nikola Čiča, uz moderatorstvo Ivice Kovačevića, predsjednika HKD Napredak Glavne podružnice Tuzla.
Kako je naglašeno i na samoj promociji proteklih pola stoljeća knjiga je postupno zaboravljena a možda joj nije ni pridavan onaj značaj koji ona zaslužuje. Budući da je svoju misiju djelovanja posvetio znanosti, obrazovanju, iznad svega ljudima, veoma je važno da se kao izdavač ove knjige pojavi HKD Napredak. Svatko onaj tko bude držao knjigu u rukama i čitao je, znat će zašto je tuzlanski Napredak prepoznao Benkovićev značaj kako za Tuzlu i Bosnu i Hercegovinu, tako i za instituciju u čijem fokusu je, između ostaloga, i kulturno povijesno naslijeđe.
Sabina Babajić, rukovoditeljica Zavičajne zbirke NUB “Derviš Sušić” nazočnima je poručila kako Benkovićeva knjiga izuzetno aktivna i čitana, što dokazuje koliku težinu ona zapravo nosi.
“Benković je bio jedan strastveni istraživač. Knjigu je temeljio na historiografskim predajama ali i vlastitim stavovima sa terenskih istraživanja s ciljem da sliku našega kraja predstavi sveobuhvatnijom. Ono što bih još istaknula su putopisi franjevaca koji su prolazili kroz Bosnu a koje je Benković prožimao kroz cjelokupan sadržaj knjige. Čitatelji naime smatraju kako je ova knjiga nastala na metodološkim osnovama koje imaju naučno istraživaku vrijednost ali imaju i popularnu, gdje Benković u knjizi piše u prvom licu, što donosi veliku dozu povjerenja”, kazala je Babajić.
Tekst i svjedočanstva satkani u ovoj knjizi bogati su brojnim znanstvenim i povijesnim činjenicama o Tuzli i njenom užem i širem području. Posebice je ovo djelo važno za sve buduće istraživače, ali i općenito sve one koje zanima prošlost Tuzle.
Nikola Čiča je naveo je kako je Ambrozije Benković, iako nije bio pravi istraživač u pravom smislu te riječi, kao svećenik bio veoma moderan, pastoralac, koji je kroz jedan simpatičan način kroz ovo i ostala dva djela pokušao približiti ovu povijest široj čitalačkoj publici koja bi to na najjednostavniji način mogla shvatiti.
“Ono što me zadivilo u ovoj knjizi je količina ljubavi s kojom Benković piše, dao je jedinstven pogled na raznovrstan svijet stare Tuzle. Tuzla je u tom periodu postala pravi europski grad u kojem se počeo rađati neki novi suvremeni svijet. Benković je kroz svoj rad prepoznao ne samo povijesni svijet nego i kulturni i nacionalni aspekt tadašnjeg društva, što je uvelike doprinijelo samoj težini rada”, kazao je Čiča.
Profesor Izet Šabotić je istaknuo kako se sa knjigom susreo već nekoliko puta i da mu je u dosadašnjim istraživanjima više puta služila kao osnovica za istraživanje.
“Knjiga se mjeri po tome koliko živi a Benkovićevo djelo danas živi više od pedeset godina, što mnogo o njemu govori. Raduje me što je Napredak prepoznao vrijednost ove knjige i uz pomoć njih ponovno oživljena. Velika je to vrijednost jer je upravo ona dala najveći poticaj razvoju historiografije na ovom prostoru”, istakao je profesor Šabotić.
Ivana Perić
