U središtu Tuzle, na korzou, nalazi se Zbirka biološke raznolikosti u koju je pohranjeno naše prirodno bogatstvo koje vrijedi vidjeti i upoznati. Naša biološka raznolikost proizlazi iz različitih staništa te očuvanosti prirode. Ova zbirka predstavlja dio Muzeja istočne Bosne u Tuzli, a u ugodnom razgovoru s kustosom Kasimom Memićem obišli smo njene depoe. Povod je današnji dan, 22. svibnja, kada svije slavi dan biološke raznolikosti.
Odmah po dolasku u Muzej, za oko nam je zapao kamen prirodne tuzlanske soli koji je moguće vidjeti jedino ovdje.
„Ova kamena sol jasno pokazuje kako izgleda sol ispod Tuzle. Ovakva sol se nekada vadila u Rudniku soli Tušanj, koji više ne radi i prebacivala se u Solanu gdje je išla na dalju preradu“, pokazao nam je Kasim Memić.
Muzej Istočne Bosne u čijem sastavu je ovo prirdno odjeljenje bavi se istraživanjem biljnog i životinjskog svijeta na području Sjeveroistočne Bosne, a u njemu se nalaze eksponati minerala i ruda te flore i faune.
„Naša biološka zbrika je jedan mali prikaz tog našeg bogatstva. Trenutno imamo oko 1800 primjeraka različitih vrsta biljnog i životinjskog porijekla. Sada pokušavamo formirati jednu dobru i reprezentativnu postavku ruda i minerala tuzlanske regije. To do sada nismo imali, a budući da smo regija kojoj je rudarstvo prva djelatnost, cilj nam je da to i oformimo“, kaže za Hrvatski glasnik Kasim Memić, naš domaćin u Muzeju biološke raznolikosti u Tuzli.
U Muezju se nalazi i paleontološki materijal, koštani ostaci organizama koji su nekada živjeli na ovim prostorima. Oni su svjedočanstvo našeg bogatog diverziteta. Također, mogu se vidjeti ostaci i primjerci divljači ovih krajeva, primjerci insekata koji su dio života naše flore.
„Područje Bosne i Hercegovine je među prvih pet po bogatstvu biološke raznolikosti, a izuzetno smo bogati endemičnom faunom, na području naše zemlje imamo i do 1000 vrsta u koje spadaju biljke, životinje i gljive. Hercegovačka regija je područje koje bi trebalo biti velikim dijelom zaštićeno područje. Naročito se tu ističe dolina rijeke Neretve sa svojom deltom, gdje su zastupljene endemične vrste: ribe, vodozemci, gmizavci. Kada dođemo na poveznicu Prenj, Velež i Čvrsnicu imamo ogroman diverzitet biljnih endemičnih vrsta“, pojašnjava nam kusts Memić.
Područje tuzlanske regije predstavlja prelaz visokoplaninske klime prema panonskoj klimi te i ovdje postoji široka lepeza biljnog i životinjskog svijeta.
„Najnoviji podaci govore da samo u jezeru Modrac imamo 23 vrste riba. Imamo i mnogo vrsta lovne divljači. Mada ne postoje još uvijek pouzdani podaci, u okolici Kladnja uočeno je prisustvo tetrijeba koji je jedna rijetka i veoma lijepa ptica“, dodaje Memić.
Međutim, jedan od ključnih problema je što nemamo organiziranih istraživanja na osnovu kojih bi se mogle uraditi određene konzervacije, a koje bi pomogle zaštiti i unaprijediti.
„To bi moralo biti sveobuhvatno istraživanje stručnjaka, specijalista. Za sada se to još uvijek kod nas ne radi, ali nadam se da će se i tome posvetiti određena pažnja.“
U biološkoj zbirci u Tuzli nalazi se jedan veoma interesantan segment paleontološkog materijala i ovdje je moguće vidjeti originalne koštane ostatke koji su pronađeni još 1950. godine u Brezovom Polju u blizini Brčkog.
„Radi se o koštanim ostacima mamuta i originalnim koštanim ostacima bizona. To su životinjske vrste koje su na ovom našem području živjele do unazad nekih 10 hiljada godina. Ne postoje tačni podaci zašto su ove vste izumrle, jesu li to bile klimatske promjene ili utjecaj čovjeka. Mi u našoj zbirci posjedujemo te ostatke koji su originalni primjerci“, kaže nam Kasim Memić.
Zbirka biološke raznolikosti u Tuzli ima tek jednog zaposlenog što je ispod svih minimuma. Da bi se išlo u neka ozbiljnija istraživanja našeg prirodnog bogatstva ova zbirka trebala bi imati veći broj stručnjaka. Neophodna su ulaganja u prostor, ali i u kadrove. To za sada itekako nedostaje.
„Mi u Bosni i Hercegovini nemamo ni Crvenu knjigu koja sadrži popis ugroženih vrsta. Mi također nemamo ni popisa vrsta biljnog i životinjskog svijeta u Tuzlanskom kantonu. krajem prošle godine i početkom ove, jedna talijanska organizacija je financirala jedno istraživanje flore na zaštićenom pejzažu Konjuh. Oni su prikupili jedan herbar koji je sada u posjedu naše zbirke. Taj herbar je sada temelj svim budućim istraživačima koji sada mogu za svoja buduća istraživanja imati jednu komparaciju. U drugim oblastima toga nema. Također, jako je malo pisanih podataka i još uvijek u BiH nemamo tog jednog referentnog, nultog stanja od kojeg bismo mogli vršiti dalja istraživanja“, ističe kustos Kasim Memić.
Zbog surovih klimatskih promjena, podaci govore da na dnevnoj bazi nestaje oko 70 vrsta biljnog i životnijskog svijeta. Ovo je, smatraju stručnjaci, poražavajuća činjenica s obzirom na činjenicu da na cijeloj zemaljskoj kugli živi između 5 i 80 milijuna biljnih i životinjskih vrsta.
„Zbog ovakvog tehnološkog razvoja došlo je do narušavanja prirodne ravnoteže. Rijetko ko u svijetu može biti svjedok tog narušavanja kao mi ovdje na području Tuzlanskog kantona. Svaki dan gledamo otpad u našim rijekama, šumama, oranicama. Ne govorim samo o čvrstom otpadu, nego i o širenju naselja čime se oduzimaju staništa određenim vrstama. Jednostavno je došlo do velikih poremećaja i čim se to događa dolazi do toga, da se odrešena vrsta životinje ne može prilagoditi i dolazi do njenog nestajanja“, kaže nam Memić
Obveza svih nas kao ljudi je posvetiti se prirodi. Veoma je važno posjećivati muzeje i učiti o prirodi koja čovjeku pruža sve blagodeti za zdrav život.
Međunarodni dan biološke raznolikosti koji slavimo danas, 22. svibnja, proglasili su 1993. Ujedinjeni narodi kako bi ukazali na veliku ulogu koju bioraznolikost ima u održivom razvoju, a kao spomen na Konvenciju o biološkoj raznolikosti usvojenoj na današnji dan 1992.godine.
Aktualna zdravstvena kriza jasno nam je pokazala da unatoč svom tehnološkom napretku u potpunosti ovisimo o zdravim ekosustavima. Priroda nam u izobilju pruža sve svoje blagodeti, ali ne da je uništavamo nego da je čuvamo i pametno u dobru koristimo.
Maja Nikolić
