Iako su se izravni izbori za savjete mjesnih zajednica u Tuzli morali organizirati najdalje u studenom 2021. godine, to se do danas nije dogodilo. Ovime se izravno krši statut grada, ali sankcije za to ne postoje. Većina u gradskom vijeću tvrdi da će izbora biti nakon što se ispoštuje potrebna procedura. Kada, u ovom trenutku nitko ne zna.
U Mjesnoj zajednici Breške prošlog su mjeseca dva člana savjeta razriješena dužnosti i imenovana su dva iz drugih mjesnih zajednica. Jasno je kršenje Statuta Grada Tuzle prema kojem bi članovi savjeta u mjesnim zajednicama morali biti birani direktno i imati mjesto prebivališta ondje gdje su imenovani. Danijela Jukić iz Mjesne zajednice Breške kaže da je to, osim zakonskog kršenja, veliki problem na terenu, jer ljudi koji ne žive u nekoj mjesnoj zajednici ne mogu istinski biti upućeni u sve probleme koji tu postoje, a u čije bi se rješavanje trebala uključiti mjesna zajednica.
„U našoj mjesnoj zajednici, mi imamo dosta problema. Mještani koji su bili članovi savjeta pomogli su da se neki od tih problema počnu rješavati. Putna komunikacija se počela rješavati, rasvjeta, sve je to počelo ići ka nabolje. Međutim, sad su sklonjeni ti članovi savjeta, a došli su drugi. Mislim da neće raditi kao ovi prethodni, jer nisu iz te sredine. Ne vjerujem da će te ljude uopšte zanimati da nastave rješavati probleme i stvarati kvalitetniji život unutar malih sredina“, kaže Jukić.
Iako su poslali prigovor Gradskom vijeću Tuzla na ovakvo postupanje, s obzirom na to da su nove članove izabrali vijećnici, nikakav odgovor nisu dobili. Odgovora nema ni iz gradske uprave gdje su također uputili dopis u kojem su navedene neregularnosti u izboru članova Mjesne zajednice Breške. Na neregularnosti u funkcionisranju savjeta mjesnih zajednica godinama ukazuju iz HDZ-a Tuzla.
Vijećnik HDZ-a u Gradskom vijeću Tuzla, Nikica Vidović kaže da su se ponadali kako će izravni izbori biti organizovani šest mjeseci nakon usvajanja Statuta Grada Tuzle prije skoro dvije godine, a što ovaj status nalaže. To se, ipak, nije dogodilo ni do danas.
„Mi smo prvi bili za to i danas stojimo pri tome da volja stanovništva iz lokalne zajednice bude prepoznata i da ljudi koje prepozna zajednica budu u savjetima mjesnih zajednica da li bili stranački predloženi ili ne, ali da se uvaži volja ljudi u tim sredinama “, naglašava Vidović.
Na svjesno kršenje Statuta Grada Tuzle od strane onih koji su ga jednoglasno usvojili, Gradskog vijeća, ukazuje i vijećnik Naše stranke, Omer Berbić. Nacrt odluke o provođenju izbora u mjesnim zajednicama koji je predložio, Gradsko vijeće Tuzla na posljednjoj sjednici odbilo je razmatrati.
„Savjeti mjesnih zajednica su politički plijen. Članovi savjeta su plaćeni. Služe za pravljenje političke aparature koja će kasnije raditi za izbore i osiguravati glasove onima koji su ih tu postavili. Ja sada prepuštam Gradskom vijeću Tuzla da ispoštuje statut i organizuje direktne izbore u savjete mjesnih zajednica omogućavajući time njihovu depolitizaciju i prepuštajući građanima da odluče ko će ih predstavljati pred gradskom upravom, pred gradskim vijećem. U ovim uslovima sada od 40 mjesnih zajednica, ja mislim da nemamo u njih 5 savjete u kojima članovi rade u interesu građana“, kaže Berbić.
Predsjedavajuća Gradskog vijeća Tuzla, Nataša Perić kaže da se još nisu stekli uvjeti za organiziranje izbora u mjesnim zajednicama, ali da je procedura za to u tijeku.
„Do prije dva mjeseca mi nismo imali savjete u dvije mjesne zajednice. Sada kada su oni formirani, može se krenuti u proceduru da se svim savjetima mjesnih zajednica naloži da usklade svoje statute sa statutom grada. Nakon toga gradsko vijeće treba da potvrdi odluku o načinu na koji će se sprovesti direktni izbori u savjete mjesnih zajednica, što je svakako obaveza po Statutu Grada Tuzle“, kaže Perić.
Nekadašnji vijećnik u gradskom vijeću Tuzla, sada zastupnik u Federalnom parlamentu, Admir Čavalić tražio je od Ministarstva pravde FBiH potvrdu o kršenju Statuta Grada Tuzle i eventualnim sankcijama.
„U ovom trenutku nema rješenja. Dobio sam odgovor da je nepoštovanje statuta loša praksa, ali i praksa koja se ne može sankcionisati sa viših nivoa. To se može promijeniti kroz izmjenu Zakona o lokalnoj samouopravi. Ja ću kao federalni zastupnik, sa kolegama zastupnicima iz Tuzle, pokušati da na te izmjene utičem, jer moraju postojati neki autoriteti. Ne možemo jedinicama lokalnih samouprava poput grada Tuzla, koji je grad slučaj, dozvoliti da krše vlastiti statut.“
Čavalić naglašava da su građani u Tuzli zaboravili šta je uloga mjesnih zajednica, jer su one postale samo politički plijen. Kada bi uveli izravne izbore u mjesnim zajednicama, vjerojatno je da bi se tu pojavili pojedinci koji bi vodili procese na ovoj razini.
„Mjesna zajednica bi, pod okriljem grada, mogla privlačiti neka finansijska sredstva od domaćih i inostranih donatora, mogla bi raditi aktivnije na nekim projektima i to bi značilo najviše mještanima od onih najmlađih za koje bi se mogla urediti igrališta do najstarijih, za koje bi se mogli napraviti drugi sadržaji. Osim ovoga, mogli bi se rješavati i infrastrukturni projekti poput uređivanja puteva, rješavanja vodosnabdijevanja i snabdijevanja električnom energijom“, ističe Čavalić.
Važnost uloge mjesne zajednice kao osnove lokalne samouprave ističe i vijećnik Nikica Vidović. On smatra da je potrebno riješiti i njihov status.
„Mi godinama ukazujemo i na to da bi, ukoliko bi bile pravni subjekti, mjesne zajednice mogle mnogo toga raditi same. Tu žive ljudi koji su zainteresovani da im u njihovom najužem okruženju bude ugodno za život. Ako bi imali šansu, sigurno bi radili na tome da apliciraju na projekte za koje su najviše zainteresovani i sigurno bi stvarali bolje uvjete i sebi i drugima za život. Zato ljudima treba omogućiti da izaberu sami sebi članove u savjete za koje znaju da će predstavljati njihove najvažnije interese. Najjednostavnije je priznati rezultate na izborima, ali po mjesnim zajednicama, a ne onako kako se bira na višim nivoima ili, što je obaveza po Statutu Grada Tuzle, organizirati direktne izbore u savjete mjesnih zajednica. Propustili smo šansu na prethodnim lokalnim izborima da to učinimo, nadam se da 2024. godine nećemo“, kaže Vidović.
Mjesne zajednice kao osnova lokalne samouprave trebale bi inicirati rješavanje problema u svojim sredinama i time doprinositi ukupnom poboljšavanju kvaliteta života grada. Status mjesne zajednice koja nema vlastiti proračun, mogućnost apliciranja na projekte i nametnuti članovi u savjete ne ostavljaju prostor da se na ovome intenzivnije radi.
Enisa Alibalić
