Duhovna i geografska povezanost s „Gospom Lipničkom“, povijesne i sve druge veze s višestoljetnim trajanjem brežačke župe i s misijom bosanskih franjevaca u ovim krajevima osiguravaju, po duhovnom zagovoru i molitvi svetoga Ante Padovanskoga, opstanak Trstja još dugo u budućnosti.
Tekst i snimke: Franjo Ninić
TRSTJE je živopisno malo naselje smješteno sjeveroistočno od gradske zone grada Tuzle, u blizini Gornje Lipnice i tamošnjega ugašenog rudnika lignita, koji je bio žila kucavica života i u svim okolnim mjestima. Naselje pripada, u crkvenom smislu, župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Breškama, a nedaleko od Trstja nalazi se i biser duhovnosti i kulture katolika cijeloga tuzlanskog kraja: Kapelica i kućar s čudotvornom slikom „Gospe Lipničke“.
Župa Breške, ustanovljena 1823. najprije kao samostalna kapelanija, a nešto kasnije (1839) kao zasebna župa, prošle je godine proslavila 200-tu obljetnicu vođenja matica, u koje su upisani i podaci vezani za Trstje, mjesto i naselje koje ove godine obilježava dvije važne obljetnice: prva je stotinu godina od početka izgradnje prve, stare kapelice posvećene svetom Anti (1924) a druga dvadeset i pet godina od početka izgradnje nove, moderne kapelice (2000). Obje ove važne obljetnice bit će objedinjene u zajedničko slavlje početkom lipnja ove godine, a obje obljetnice su prigoda da se o samom Trstju, o njegovim sakralnim objektima i stoljetnom štovanju svetoga Ante u ovome kraju zapiše koja riječ, fotografira povijest i sve to dokumentira.
BROJEVI
U Trstju, koje uz Breške, Dokanj, Gornju Obodnicu, Snoz i Tisovac čini teritorij župe Uznesenja BDM Breške, a prema podacima iz blagoslova kuća 2023/24., trenutačno stalno živi ukupno 25 obitelji s 49 članova. Ovdje, kao i u drugim dijelovima tuzlanske regije i cijele Bosne i Hercegovine, vidljiv je odliv stanovništva na Zapad. Razlozi su prvotno ekonomske naravi, ali i nestabilna politička i sigurnosna situacija u BiH su sigurno pridonijeli ovakvom negativnom demografskom bilansu. Ako usporedimo ovaj broj s podacima iz popisa stanovništva u BiH 2013. godine, vidjet ćemo da se broj stanovnika drastično smanjio: godine 2013. u Trstju je (uz napomenu da podaci popisa možda nisu egzaktni) živjelo 160 osoba u najmanje 65 obitelji. U izvješćima biskupa fra Pavla Dragičevića iz 1742. godine ne spominje se poimenice Trstje, ali je dokumentirano da na teritoriju Brežaka, koji pripadaju župi Soli, živi u 9 katoličkih kuća 108 katolika. U izvješću biskupa fra Augustina Miletića iz 1813. godine, kada je boravio u Breškama u vizitaciji, stoji informacija da, između ostalih nabrojenih mjesta, Breške i Udeč broje 386 katolika u 46 obitelji. Pretpostavljamo da se u tom zbiru nalaze i stanovnici Trstja. Prema Shematizmu Provincije Bosne Srebrene iz 1855. godine u Lipnici, koja je dio prostrane župe Breške, je nastanjeno 540 katolika u 73 domaćinstva. Izvori bilježe također da je 1910. Lipnica brojala 420 katolika, od kojih su sigurno neki bili inicijatori izgradnje kapele sv. Ante četrnaest godina kasnije. Prema Shematizmu iz 1961. godine, kada se Trstje poimence spominje, u ovome mjestu živjelo je 252 katolika, nadalje godine 2001. u Trstju živi 203 člana u 66 obitelji, a 13 godina kasnije, 2014. (prema crkvenim statistikama) ovdje u 52 kuće živi 120 katoličkih vjernika.
Statistike trebamo svi ozbiljno uzeti u obzir, ali ono što je važnije jest naš pokušaj da ove dvije obljetnice koje se u Trstju slave 2024. godine iskoristimo za poticaj svim stanovnicima ovoga kraja da, koliko im je to moguće, vrate veze sa svojim rodnim krajem i nastave vjerničku tradiciju štovanja svetoga Ante Padovanskoga, komu su u čast i sagradili prvi sakralni objekt prije ravno stotinu godina.
STARA I NOVA KAPELA.
Budući da nemamo egzaktnih i dokumentiranih podataka o gradnji prve kapele u Trstju, oslonit ćemo se svjedočenje najprije Mije Grgića iz ovoga mjesta, koji je i inicijator proslave stote obljetnice od početka gradnje ovoga objekta. To svjedočenje glasi:
„Prema priči djeda Mićana (Mije Grgića) rođenoga 1885. neki je čovjek iz davnine donio gromadu domaćeg kamena, kojeg ne bi mogla donijeti četiri čovjeka na kolima, na mjesto gdje se sada nalazi kapelica u Trstju, i od toga kamena je isklesao križ i postavio ga u taj prostor, na to mjesto. To je bilo molitveno mjesto. To mjesto je bilo molitveno mjesto gdje su se okupljali mještani koji su išli ‘u procesiji’. Procesija je kretala ‘za dan polja’ od kapelice svete Ane na Miladijama prema Trstju, gdje se kod spomenutog križa molilo te se nastavio put prema Grebnici i opet prema sv. Ani.“
Fra Marko Antić, brežački župnik, smatra da je ta „procesija“ ustvari procesija „listara“, koji su uoči svetkovine Uzašašća ili Spasova obilazili granice svoga sela i, poput obreda blagoslova polja, molili Božju pomoć i zaštitu svojih usjeva. Taj običaj se zadržao i do danas u ovim krajevima samo u Gornjoj Obodnici i Drijenči.
Drugo svjedočenje Mije Grgića:
„Prema priči Peje Grgića (Mije), zvanog Peran, iz Trstja, rođenog 1887. godine, na mjestu gdje je bio stari isklesani križ od domaćeg kamena i mjesto okupljanja na molitvu za vrijeme ‘procesije za dan polja’ godine 1924. započela je gradnja stare kapelice te je završena 1926. Spašena je od rušenja šezdesetih godina prošloga stoljeća. Tada je obnovljena, uz ostalo, ograda prostora oko kapele novim prošćem, a najzaslužniji za taj poduhvat bili su Andrija Petrović, Ratko Petrović te tadašnji direktor škole u Lipnici Boško Petrović, koji je bio i pokretač ove akcije. Nju su poduprli i mnogi rudari i drugih nacionalnosti iz Lipnice, iako je u to vrijeme još uvijek bilo vrlo kritično, zbog vlasti i komunizma, pokretati bilo kakvu akciju oko vjerskih objekata.“
Na temelju ova dva osobna svjedočanstva imamo barem približan okvir i činjenice oko gradnje ovoga sakralnoga objekta, koji je bio posvećen svetom Anti Padovanskom i koji svjedoči evo čitavo jedno stoljeće o pobožnosti i vjeri ovdašnjega katoličkog puka, kao i o vezanosti za običaje i vjerničke prakse koje u današnjem vremenu potiho izumiru.
Objekt stare kapele svetoga Ante bio je mjesto pobožnosti i čuvanja vjerničkoga identiteta u Trstju sve do jeseni 2000. godine, kada je stara kapelica srušena, a na njezinom mjestu, po projektu gosp. Jure Pranjića i pod vodstvom župnika fra Blažana Lipovca, sagrađena nova, lijepa i moderna kapelica, koja do danas okuplja vjernike i po zagovoru sveca svega svijeta, svetoga Ante Padovanskog, svjedoči o žilavosti i otporu nestanku naroda iz Trstja i okolice.
U monografiji „Župa Breške. Ogledi o župi u riječi i slici“ autor je ovu novu kapelu ovako opisao:
„Podignuta na maloj zaravni padinskog dijela u Trstju u skupini lipa s izrazito originalnim detaljima skladno spojenih u jednu harmoničnu cjelinu koja promatraču pruža doživljaj sakralnog spomen-obilježja. Moderno stiliziran toranj trokutaste forme na ulaznom pročelju obogaćen trodijelnom rešetkastom konstrukcijom, dok su na donjem dijelu tornja izvedeni svijetli otvori od ‘katedralnog stakla’ u formi helenskog križa kao i veoma naglašen fasadni element kolorističke dekorativnosti. Sve fasadne površine osnovnog volumena kapele izvedene su u žljebovitim plohama, što uveliko podsjeća na mauzolejske fasadne površine u istočnokršćanskom graditeljstvu“ (str. 136-137).
POGLED UNAPRIJED.
Ove obje obljetnice, stotinu godina stare kapelice i četvrt stoljeća nove, trebaju biti podsjetnik na vjerničku opstojnost i borbu za život kroz teška vremena ovdašnjih ljudi, kao i na stoljetno trajanje i misiju bosanskih franjevaca ovdje u tuzlanskom kraju.
Duhovna i geografska sinergija s „Gospom Lipničkom“, povijesne i svake druge veze s višestoljetnim trajanjem brežačke župe i s misijom bosanskih franjevaca u ovim krajevima osigurat će, po duhovnom zagovoru i molitvom svetoga Ante Padovanskoga, trajanje i opstojnost Trstja još dugo u budućnosti.
