Profesori i znanstvenici iz brojnih zemalja svijeta istaknuli su na konferenciji u Mostaru kako 30 godina od Daytona put naprijed za BiH predstavlja promijeniti Ustav na način da se ne ugrožava položaj triju konstitutivnih naroda, i pritom osiguraju prava manjinskih zajednica i građana.
Konferencija “Mir, podjela vlasti i uključivanje građana: Lekcije za i iz Bosne i Hercegovine” održana je na Sveučilištu u Mostaru gdje su sudionici iz deset sveučilišta iz BiH, Ujedinjenoga Kraljevstva, Kanade, Švicarske, Njemačke, Nove Kaledonije, Poljske i Japana iz različitih perspektiva raspravljali o izazovima i mogućnostima ustavnih reformi, podjeli vlasti i uključivanju građana u BiH koja se 30 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnoga sporazuma suočava s brojnim neriješenim pitanjima koja izazivaju nestabilnost.
Profesor Neophytos Loizides s University of Warwick (Ujedinjeno Kraljevstvo) naglasio je da većina mirovnih sporazuma koji se temelje na nacionalnim sukobima završavaju kompromisima koji dijele vlast među zajednicama. On predlaže da se razmišlja o liberalnijem pristupu, gdje bi svaka zajednica bila predstavljena kroz političke stranke, čime bi se omogućila inkluzivnost.
“Mi smo proučavali takve sustave, na primjer, u Libanonu, na Cipru, gdje radimo, i krećemo se od etničkog modela, ali zadržavamo inkluzivnost”, rekao je profesor Loizides.
Važnost jednake zastupljenosti svih naroda i građana
Allison McCulloch s Brandon University (Kanada) istaknula je da bi reforme trebale balansirati grupna prava konstitutivnih naroda s pravima pojedinaca. Ona smatra da bi ustavni okvir trebao omogućiti zaštitu prava naroda, ali i otvoriti prostor za individualna prava. Upitana o tome što BiH treba napraviti kako bi provela presude Europskog suda za ljudska prava, uključujući posljednju u predmetu Slavena Kovačevića koju je ovaj sud odbacio, profesorica McCulloch istaknula je da je suština “zaštititi grupna prava”, ali istodobno omogućiti građanima jamčenje pojedinačnih prava.
Ivan Pepić s University of Geneva (Švicarska) ukazao je na važnost toga da sve nacionalne zajednice u BiH budu predstavljene u institucijama. Posebno je istaknuo važnost da se u Predsjedništvo BiH biraju predstavnici triju naroda, ali i da se omogući svima da se mogu natjecati na te pozicije.
“Prije svega je potrebna promjena Ustava BiH po tom pitanju, a tu je već Venecijanska komisija dala svoje viđenje i stala je iza definicije prema kojoj se može očuvati tročlano predsjedništvo, ali tu se jednostavno treba izmijeniti definicija. Na primjer, umjesto Hrvata može stajati predstavnik Hrvata i svih drugih građana”, istaknuo je Pepić.
Na konferenciji je poseban naglasak bio na izbornom sustavu, vanjskim akterima, konstitutivnosti i pristupu građanskih prava, uz isticanje važnosti reformi za izgradnju inkluzivnog i pravednog političkog sustava.
