U Firenci u Italiji 12. svibnja 1820. godine rodila se žena koja će svojim radom promijeniti odnos sestrinstva u bolnicama i pomoći mnogim ratnim stradalnicima da prežive u novoj borbi poslije ranjavanja – u borbi za život. Bila je to glasovita Florence Nightingale, utemeljiteljica jednog od najhumanijih poziva, medicinskog sestrinstva, koju su zvali „dama sa svjetiljkom“.
Florence Nightingale bila je kći bogatog engleskog veleposjednika koji se s obitelji 1921. godine vratio u Englesku. Školovala se u Cambridgeu, govorila tri jezika i pokazivala iznimnu bistrinu za matematiku. Takozvano „crno doba“ u engleskim bolnicama potaknulo je mladu Florence da se posveti medicinskom pozivu. U samostanu časnih sestara u Düsseldorfu završila je tečaj, a školovala se i u Parizu i Londonu.
Florence Nightingale najviše se iskazala u Krimskom ratu kada je neumorno radila na reformi sanitetske službe britanske vojske. Zajedno s 38 sestara volonterki, među kojima je bila i njezina teta Mai Smith, u listopadu 1854. godine Florence Nightingale stigla je u Tursku, a zatim 545 kilometara preko Crnoga mora do Krima, gdje je bila stacionirana većina britanskih trupa.
Sestre su zatekle mnoštvo ranjenika u teškim higijenskim i medicinskim uvjetima, bez lijekova i hrane. Tifus, kolera i dizenterija ubijali su više od metka. Iako nije odmah naišla na dobrodošlicu, hrabra Engleskinja Florence Nightingale besprimjernom se hrabrošću borila protiv smrtonosnih bolesti i organizirala bolničku službu u najtežim ratnim uvjetima. Povisila je standarde liječenja i znatno utjecala na osnivanje buduće organizacije Crvenog križa. Sa svjetiljkom u ruci noću je obilazila ranjenike i bolesne, zato su je vojnici nazvali ‘dama sa svjetiljkom’.
Zbog njezina doprinosa u Velikoj Britaniji je proglašena nacionalnom heroinom, a od 45 tisuća funta nagrade osnovala je prvu školu za izobrazbu medicinskih sestara u Engleskoj. Zato se smatra utemeljiteljicom poziva medicinskih sestara koji je postao vrlo cijenjen među ženama diljem svijeta.
Nightingale je tako prikupila £45,000 te osnovala Nightingale Training School u Bolnici Sv. Toma 9. srpnja 1860. Bolnica je sada poznata kao Florence Nightingale School of Nursing and Midwifery, te je dio King’s College Londona.
Nightingale je napisala Notes on Nursing ( (1859.). Knjiga će postati kurikulum mnogih tadašnjih škola za sestrinstvo.
Knjiga Notes on Nursing je doživjela veliki uspjeh te je postala poznata kao uvod u sestrinstvo. Nightingale je ostatak života provela pospješujući i istraživajući sestrinstvo. Jedna od Nightingaleinih glavnih postignuća je bila implementacija profesionalnih i educiranih sestara u civilno društvo. To je značilo da za bolesne više nisu brinuli bližnji ili časne seste, nego već profesionalne medicinske sestre.
Od 1857. nadalje, Nightingale je postala invalidna te do kraja života prikovana za krevet. Najvjerojatniji uzrok je bruceloza. Smatra se da je Nightingale obolila od vrlo jakog soja bruceloze, te su se simptomi te bolesti u njoj počeli smanjivati tek krajem 19. stoljeća. Florence Nightingale je ostala nevjerojatno produktivna u svojim radovima, bez obzira na bolest. Tijekom svojih godina vezanih za krevet postala je i pionir u planiranju bolnica, a njezin se rad brzo proširio kroz Englesku i cijeli svijet. U kasnijim godinama života je njezina produktivnost pala zbog sljepoće i pogoršanja mentalne kondicije.
Kraljica Viktorija odlikovala je Florence Nightingale ordenom Crvenoga križa, a prva je žena koja je dobila Orden časti, samo tri godine prije smrti 1910. godine.
Njezin rođendan 12. svibnja danas se obilježava i kao Međunarodni dan sestrinstva. To je jedinstven dan u godini kada se skreće pozornost na rad medicinskih sestara i njihovu ulogu u njezi bolesnih i zaštiti zdravih ljudi.
HG
