Svjetski dan pismenosti obilježava se 08. rujna, nakon što ga je utemeljio UNESCO još 1967. godine. Ideja o obilježavanju dana pismenosti pojavila se u rujnu 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja, o temi iskorjenjivanja nepismenosti.
Općom deklaracijom o ljudskiim pravima iz 1948. godine priznato je pravo na obrazovanje, a time i na pismenost. Dvije su, međutim, deklaracije otišle još dalje tako je u Deklaraciji iz Persepolisa (1975.) rečeno:
“Pismenost nije sama sebi svrha. Ona je temeljno ljudsko pravo, a Hamburška deklaracija (1997.) naglasila je kako pismenost u širem smislu obuhvaća znanje i vještine koje su potrebne svima u svijetu brzih promjena.”
U Bosni i Hercegovini ne postoji točan broj nepismenih stanovnika, premda navodi se da je stopa nepismenosti oko 10%, prema podacima The Worl Factbook, dok se oko 82% svjetske populacije navodi kao pismeno.
Prema najnovijim popisima, Bosna i Hercegovina se nalazi u rangu nerazvijenih afričkih zemalja, gdje se više od 15 % stanovnika ne zna ni potpisati.
“Nakon ratnih događanja na prostorima BiH, broj nepismenih je rapidno povećan. U gradskim sredinama BiH u razdoblju između 25 i 35 godine bez završene osnovne škole je gotovo 7.75 % muškaraca i 22% žena. U okolici gradova bez osnovnog obrazvanja je 16 % muškaraca i 45% žena, dok u seoskim područjima taj postotak iznosi gotovo 25% za muškarce i 47,5 za žene”, navodi u istraživanju UNESCO-a.
Dok čitate ovaj tekst na Zemlji je 781 milijun osoba koje to ne bi znale, odnosno koje ne znaju ni čitati ni pisati. Od toga su čak dvije trećine žene. Najveća stopa nepismenosti je u Africi i Aziji. Država koja trenutno drži rekord u broju nepismenih stanovnika je Mali, s oko 23 posto nepismenih u ukupnom broju stanovnika.
(HG)
