Naslovna Društvo Svjetski dan borbe protiv izrabljivanja dječjeg rada

Svjetski dan borbe protiv izrabljivanja dječjeg rada

108

Najnoviji podaci ukazuju na to da oko 120 milijuna djece u dobi između 5 i 14 godina sudjeluje u dječjem radu i pritom su dječaci i djevojčice zastupljeni gotovo jednako. Iako je dječji rad nezakonit u mnogim zemljama, djeca su i dalje prisiljena raditi i najteže fizičke poslove.

Uzroci za postojanje dječjeg rada leže u siromaštvu i nedostatku pristojnih poslova za odrasle, nedostatku socijalne zaštite i neuspjehu da se svoj djeci osigura pohađanje škole do dopuštene dobi za zapošljavanje.

Najviše djece, njih 122 milijuna, radi na području Azije i Tihog oceana, međutim dječji rad je prisutan i u mnogim industrijskim zemljama. Čak 126 milijuna djece radi na opasnim poslovima ili u uvjetima koji su opasni. Njih 1,2 milijuna žrtve su prodaje, a oko 300.000 djece sudjeluje kao vojnici u oružanim sukobima širom svijeta. Djeca su prisiljena raditi jer njihov opstanak i preživljavanje njihovih obitelji ovise o njihovu radu. Iako je dječji rad nezakonit u mnogim zemljama, djeca su i dalje prisiljena raditi i najteže fizičke poslove.

Djeca koja sve to prežive i uspiju odrasti, često nakon 30. godine starosti fizički više nisu u stanju raditi jer su potpuno “istrošeni ljudi” pa ih nakon toga uzdržavaju njihova djeca, radeći isti posao.

Zbog tih poraznih podataka, Međunarodna organizacija rada donijela je 2002. godine odluku da se 12. lipnja obilježava kao Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada.

Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada ove godine je usmjeren posebno na bitnost kvalitetnog obrazovanja kao ključnog koraka iskorjenjivanju dječjeg rada. Ovo je pravi trenutak za to jer će međunarodna zajednica ponovno razmotriti razloge za neuspjeh u ostvarivanju razvojnih ciljeva u obrazovanju, te će postaviti nove ciljeve i strategije.

Ove godine na Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada traži se: slobodno, obvezno i kvalitetno obrazovanje za svu djecu barem do minimalne dobi za zapošljavanje, te aktivnosti kojima se dopire do onih koji su trenutno prisutni u dječjem radu; novi napori za osiguranje da nacionalna politika po pitanju dječjeg rada i obrazovanja bude konzistentna i učinkovita; politike koje osiguravaju pristup kvalitetnom obrazovanju i ulaganju u učiteljsku profesiju.

Mnoga djeca radnici uopće ne pohađaju školu. Druga rade i pohađaju školu, no to je često na štetu njihovog obrazovanja. U nedostatku odgovarajućeg obrazovanja i vještina, veći su izgledi da djeca radnici, kada odrastu, budu slabo plaćena, imaju nesigurna zaposlenja ili da budu nezaposleni. Da stvar bude gora, veliki su izgledi i da njihova djeca također postanu maloljetni radnici. Razbijanje tog ciklusa nepovoljnih uvjeta je globalni izazov. Obrazovanje pritom igra najvažniju ulogu jer djeca koja pohađaju školu ne mogu biti prisutna na tržištu dječjeg rada, pored toga kvalitetno obrazovanje daje im temelj za dobra zaposlenja.

Nedavni podaci UNESCO-a ukazuju na to da 58 milijuna djece osnovnoškolske dobi i 63 milijuna djece srednjoškolske dobi još uvijek ne pohađaju školu. Mnoga djeca koja su upisana u školu, ne pohađaju je redovito. Iz svih ovih podataka očito je da međunarodne zajednice još uvijek ne uspijevaju stati na kraju iskorištavanju djece za rad. Ako se ovaj problem nastavi ignorirati ili se zakoni za njegovo iskorjenjivanje neće provoditi na adekvatan način, djeca koja bi trebala biti u školi, na žalost će nastaviti raditi. Stoga su neophodne međunarodne mjere kako bi se doprlo do djece koja sudjeluju u dječjem radu.

HG