Naslovna Istaknuto Slobodni mediji i novinari kroz fotoobjektiv Ahmeta Bajrića Blicka

Slobodni mediji i novinari kroz fotoobjektiv Ahmeta Bajrića Blicka

148

Povodom Svjetskog dana slobode medija, tuzlanski fotograf Ahmed Bajrić Blicko  postavio je izložbu fotografija pod nazivom „Novinari, kamermani i fotoreporteri kroz Blickov objektiv proteklih 30 godina “.  Autor je tri desetljeća fotografirao novinare na raznim terenima, lokacijama i u različitim uvjetima  što je prikazano na ovoj izložbi kroz dvije stotine fotografija.

Ahmet Bajrić Blicko dugogodišnji fotograf i fotoreporter iz Tuzle svojim aparatom zabilježio je gotovo sve bitnije događaje na području sjeveroistočne Bosne. Brojna događanja u Podrinju, otkrivanja masovnih grobnica, kolektivne sahrane, posjete diplomatai i bezbroj drugih događaja. Kako Bajrić priča, posebno je teško bilo fotografirati otkrivanje masovnih grobnica. Međutim, tu su i svakodnevni tegobni novinarski zadaci.

„Najteže mi je bilo kada neko pogine u saobraćajnim i drugim nesrećama. I onda dođeš u familiju da praviš priču. Vrlo je to teško, mučno. Jedne prilike dok sam radio za jedan medij, poslali su me da idem tamo, kada sam došao, čovjek me istjerao iz dvorišta. Ja sam tada rekao: Ja bih vama dao 100 KM, samo da nisam išao tamo. Teško je doći tako i napraviit priču, a urednik i vlasnik te tjera da ideš tamo. Jer to donosi dobit“, kaže Bajrić.

Stoga je on odlučio kroz izložbu fotgrafija pokazati svu težinu, ali i ljepotu novinarskog posla. I sve to uz činjenicu da su novinari malo plaćeni.

“Nalošije su plaćeni, mnogo ih ima neprijavljenih i svako traži neku grešku u novinarima, a da nije novinara, mnoge stvari se ne bi otkrile. Ubistva, korupcija. Novinari su napravili balans u društvu. I to je velika stvar“, zaključuje autor i dodaje da je ovu izložbu baš isplanirao za Dan slobode medija.

One, u BiH se imitiraju jer su ekonomski, sigurnosni, pravni parametri loši, pokazuju analize Udruženja BH novinari.  Međutim, određena istraživaja su pokazala da 85 posto ispitanika vjeruje medijima, 75 posto  vjerskim vođama, 45 posto nevladinim organizacijama i 39 posto vlastima.

„Međutim, problem nastaje ako se ti podaci razgranaju. Naime, od nas oko 3.000 novinara koliko ima, svaki deseti kolega ili kolegica, ima jednu tužbu. Tužbe su sve češće, sve veće, a 90 posto tužitelja, odnosno, onih koji se osjećaju povrijeđenima su nažalost oni koje biramo na izborima, političari”, pojasnio je Marko Divković, predsjednik Udruženja BH Novinari.

Da su mediji bitni za društvo, priznaje i tuzlanski gradonačelnik Jasmin Imamović.

„Mediji su čuvari istine. Ljudi pokušavaju dokazati da postoje različite istine, nema to. Postoji samo jedna istina. Čuvari slobode govora. Važno je stalno potencirati tu slobodu jer ona je preduslov  slobode svih nas, jer ako ti se nešto dogodi, a niko ne prenese, kao da se nije ni dogodilo“, naglašava Imamović.

I pored svih problema i nedaća, novinari ne posustaju. Primjera radi, tuzlanske novinarke Maja Nikolić i Almasa Hadžić, iza sebe imaju nebrojeno puno terena i niz teških situacija su preživjele. No, odustale nisu nikada.

„Ne radi se ovdje samo o medijskim slobodama da mediji nisu slobodni i da ne smiju od određenih političkih oligarhija nešto izvještavati. Radi se o ljudima koji vam fizički, a često i prijetnjama pokušavaju uskratiti izjave, da dođete do nekih materijala. Zanimljivo je to da sve nas novinare krasi hrabrost i da mi nikada od svoje priče ne odustajemo. Bar je tako u mom slučaju“,  kaže Maja Nikolić, novinarka BHRT-a i urednica Hrvatskog glasnika.

Almasa Hadžić koja je u mirovini, ali i dalje radi, s velikom dozom iskustva promatra današnju medijsku scenu.

„Imala sam i ja tužbi i svaku sam na sudu dobila, jer nisam slagala u onome što sam napisala. Možda je nekome pravo što napišeš, nekome nije. Neko te vrijeđa. Imala sam poziva i prijetnji. Samo jednu prijetnju sam prijavila. Ovako, boriš se sam. Važno je da voliš svoj posao, da si vrijedan i da si iskren prema svom poslu. Onda ti slobode malo ko može ugroziti”, zaključuje Almasa Hadžić

Nataša Tadić