Naslovna Društvo Profesorica Mirjana Miličević: Bosna i Hercegovina treba snažnu demografsku politiku

Profesorica Mirjana Miličević: Bosna i Hercegovina treba snažnu demografsku politiku

U Tuzli je, u organizaciji Udruge bosanskohercegovačkih Hrvata „Prsten“  održana velika i veoma značajna konferencija „Demografska kretanja i populacijska politika Hrvata u BiH“.

U organizaciji skupa svoj doprinos su dali Hrvatski narodni sabor, Institut društvenih znanosti “Pilar” iz Zagreba, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za migracije i narodnosti, Sveučilište u Mostaru, Hrvatska matica iseljenika, Matica Hrvatska,

Mirjana Miličević,  profesorica na Sveučilištu u Mostaru i tajnica Odjela za demografiju pri HNS-u istaknula je za Hrvatski glasnik da ovakvo pitanje do sada nikada nije postavljeno u javnom prostoru u BiH i da govoriti o demografiji u BiH je jedan veliki izazov.

Profesorica Miličević je voditeljica Centra za EU integracije i projekte i pročelnica studija Turizam i zaštitu okoliša, Sveučilište u Mostaru.  Ima veliko iskustvo u izradi nacionalnih strategija i planskih dokumenata iz područja prirodnih znanosti, okoliša i turizma.

Profesorica Miličević je  stalni ekspert Konvencije za dezertifikaciju zemljišta UN-a i nacionalni fokal point Berneske konvencije Vijeća Europe.

Doktorirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz interdisciplinarnog područja geoznanosti.

HG: Profesorice Miličević, demografska kretanja i populacijska politika Hrvata u BiH je veoma značajna tema i važno pitanje. Jesu li u Tuzli predstavljeni određeni rezultati?

MILIČEVIĆ: I sami znamo da je demografsko pitanje i  kretanje stanovnika u BiH jedan izazov za brojne znantsvenike, analitičare, a posebno za one koji su u izvršnoj vlasti i od kojih i ovdje očekujemo da naprave jedan iskorak i pomognu nam u kreiranju novih politika koje će dovesti do nekih pozitivnih promjena u kretanju stanovnika u BiH. Na ovoj konferenciji stavili smo naglasak na Hrvate kao najmalobrojniji narod od tri konstitutivna naroda. Analiza je pokazala, da brojke u kretanju, iseljavanju ili broja pada Hrvata u BiH su najveće.

HG: Detaljnijom analizom, do kakvih ste još podataka došli?

MILIČEVIĆ: Moram naglasiti da u Bosni i Hercegovini demografski pad imaju svi koji žive ovdje. Nakon rata mi imamo stalno smanjenje broja stanovnika. Mnogi nas pitaju što je uzrok takvom padu i dugogodišnjem neoporavku. Uzimaju se različiti razlozi. Prije svega, to jeste ratni egzodus. Ali ono što presudi kod svih ljudi jeste ekonomska nestabilnost, a onda nakon nje i sigurnosna nestabilnost.

HG: Ali mladi ljudi odlaze masovno iz Bosne i Hercegovine. Mislim na mlade ljude koji tek izlaze iz srednjih škola i fakulteta.

MILIČEVIĆ: Da. Ogroman je dolazak mladih ljudi i njihovih roditelja. Imamo odlazak cijelih obitelji. Razlog je ekonomska nestabilnost. Jer, mladi ljudi danas imaju vizije, žele bolju perpsektivu,  a danas smo svi u svijetu jednostavno povezani i ljudi vrlo lako pronalaze posao u inozemstvo gdje se presele i tada dolazi do pada stanovnika u BiH.

HG: Čine li politike u BiH išta da se populacijski standard popravi?

MILIČEVIĆ: Prije svega ja uopće ne znam da imamo definiranu populacijsku politiku u onom smislu u kojem bi ona to trebala biti. Nemamo čak definiranu niti izrađenu demografsku strategiju na razini države. Međutim, moramo znati da bi razvijanje populacijske politike trebao biti razvoj ka nečemu pozitivnom, poboljšanju stanja. Ono što ja za sada znam jeste da izvršna vlast čini neke korake, doduše ne toliko usklađene među županijama, da se ovakvo stanje promijeni. To su: dohodak za majke, za novorođenčad, započelo se intenzivno sa stambenim poticajima za mlade, u mnogim gradovima se ovodi sustav besplatnih udžbenika kako bi se pomoglo obiteljima. Slažem se da je to još uvijek veoma malo i zato moramo inzistirati na puno detaljnijim mjerama, aktivnostima.

HG: Po Vama, što je danas ključni problem?

MILIČEVIĆ: Mi moramo napraviti jedan progres. Ja znam da do njega nije lako doći u narednih par godina, ali je veoma važno da na njemu inzistiramo, da imamo pred sobom jasne i detaljne mjere koje će se početi provoditi odmah. Cilj nam je raditi na povećanju broja stanovnika i na njegovom pravilnom rasporedu. Zapravo, ovdje vlada poprilična centralizacija stanovnika u BiH. Meni je jasno da svi mladi ljudi i ostalo stanovništvo želi živjeti u velikim urbanim sredinama. Međutim, gubimo stanovništvo u ruralnim krajevima i gubimo gospodarstvo u riralnim krajevima. To je onaj pravi problem koji se očituje, ne samo kod broja stanovnika nego i na ekonomiju. Zato mi moramo imati jasan program osiguranja uvjeta za život u BiH

HG: Što je sa obrazovnim politikama u BiH? Koliko se tu čini da se mlade potiče da ostanu, a ne da im profesori čestitaju kada odlaze na studije u inozemstvo?

MILIČEVIĆ: Prije svega kao profesorica na Sveučilištu u Mostaru, svakodnevno se susrećem sa studentima i vjerujte da i mene pogodi činjenica da mi student kaže da nakon studija želi sreću potražiti negdje drugo. I sama se uhvatim u situaciji da ne znam što bih sugerirala mladim ljudima koji ovdje ne vide ekonomsku stabilnost gdje bi oni mogli organizirati svoj život. Smatram da mladima zhato treba pružiti mogućnost za razvoj njihovih vlastitih biznisa, jer oni su puni kvalitetnih kreativnosti i ideja. Večina njih želi krenuti samostalno i ne očekuje da im se pomaže, da ih se zaposli. Oni očekuju da im ne zatvaramo vrata, nego da ih podržimo u realizaciji ciljeva.

HG:  Znači, ključnu ulogu sada ima izvršna včast?

MILIČEVIĆ: Zato smo mi na konferenciju pozvali sve načelnike, premijere, da dođemo i razgovaramo. Jedni drugima moramo ukazati na probleme s kojima se suočavamo. Mi kroz ovu konferenciju želimo reći koji su problemi koje mi vidimo kao znanstvenici, analitičari i ljudi koji živimo ovdje.

HG: Koliko je važno što mediji govore o ovim problemima demografskog kretanja?

MILIČEVIĆ: Ja smatram da su novinari ljudi koji nama na određen način pomažu. Vi jeste kritičari, ali ujedno i ukazujete na probleme kojima smo okruženi. Na taj način tjerate nas da reagiramo. Dakel, i ova konferencija je produkt medijskog izvještavanja i ukazivanja na negativne trendove s kojima smo suočeni.

HG: Što onda možemo konkretno očekivati od susreta u Tuzli i od otvaranje teme o demografkoj politici u BiH?

MILIČEVIĆ: Mi već sada, nakon ove konferencije u Tuzli, organiziramo skup znanstvenika koji će raditi na izradi demografske strategije Hrvata u BiH. Ova konferencija će svakako dati svoj obol u demografskoj strategiji. Došlo je vrijeme da nešto uradimo i da nešto pokrenemo. Vjerujem da će ovo sada što mi radimo, pomoći svim stanovnicima da krenu istim putem i da napravimo iskorak. Naime, mi svi živimo ovdje i život nam je zajednički.

HG: Koliko je značajno što se ovo pitanje o Hrvatima postavilo o Tuzli? Koliko je Tuzla stvarno otvorena sredina u kojoj se može o svemu razgovarati?

MILIČEVIĆ: Iako se vrlo često stavlja naglasak na Sarajevo, Banjaluku, Mostar, Zenicu, Tuzla je itekako značajna. Svi smo došli u Tuzlu, iz različitih dijelova BiH i Hrvatske. Smatramo da je Tuzla preznačajan grad, prirodno i ekonomski i zato jer ovdje žive ljudi koji razvijaju svoj grad.

Maja Nikolić