Od kolike su važnosti darivatelji krvi za cjelokupno društvo, pokazala je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasivši darivatelje krvi herojima, pozivajući se na izreku ‘Tko spasi jedan život, kao da je spasio cijelo čovječanstvo’. Darivatelji krvi uistinu jesu heroji. Spašavaju tuđe živote, nesebično darujući dio sebe. Svi mi i naši bližnji, ako nam zatreba krv kao lijek, ovisni smo samo i isključivo o jednom- dobrovoljnim darivateljima krvi.
Načelnica Poliklinike za transfuziologiju prim.dr. Slavica Divković u razgovoru za Hrvatski glasnik navodi da na krv treba gledati kao na lijek.
“Krv je početna vrsta sirovine iz koje ćemo mi naknadno napraviti lijek. Taj lijek mora biti siguran i djelotvoran. Iz tog razloga od izuzetne je bitnosti da imamo potreban odziv građana. Darivalac krvi mogu biti zdrave osobe u starosti od 18 do 65 godina. Svaki darivalac prije samog dolaska na laboratorijski pregled popunjava upitnik o svom zdravstvenom stanju. Nikada ne bi dozvolili da dovedemo nečije zdravlje u pitanje liječeći nekog drugog. Sve naše kontrole u službi su rigorozne što dokazuje činjenica da oko 20% građana od ukupnog broja nisu mogli biti donori krvi iz raznih razloga. Ukoliko ste vi slabijeg zdravlja, bolovali ste od neke maligne bolesti, srčani ste bolesnik, ako imate određenu vrstu dijabetesa, ako ste imali neku vrstu zarazne bolesti ili ako ste putovali u egzotične zemlje i bili u susretu sa različitim mikroorganizmima niste pogodni za darivanje krvi”, kaže Divković.
Naglašava sa su dva su načina na koja dobrovoljni davatelji krvi mogu dati krv: klasično davanje i davanje posredstvom staničnog separatora.
“Klasični način davanja krvi podrazumijeva davanje jedne doze krvi od 450 mililitara. Davanje krvi pomoću staničnog separatora podrazumijeva uzimanje jednog ili više krvnih sastojaka. Klasični način davanja krvi traje od osam do 12 minuta, a davanje posredstvom staničnog separatora, ovisno o krvnom sastojku koji osoba daruje, traje od 30 do 90 minuta. Eritrociti žive u tijelu svega 120 dana u cirkulaciji, od momenta uzimanja do njegove razgradnje, jer njegova osnovna funkcija je da prenosi kisik. Trombociti učestvuju u procesu zaustavljanja krvarenja a njihov životni vijek je 10 dana. Eritrocite u vrećicama možemo čuvati do 35 dana, oni daleko duže žive u našoj cirkulaciji”, dodaje ona.
Navodi kako je njihove potrebe za krvlju jako teško planirati.
“Često kada se spominje da je nedovoljan broj adekvatne donirane krvi, ljudi često ne shvaćaju poentu. Događa se da se članovi porodice pozovu da darivaju krv, u tom trenutku mi imamo količine krvi ali ne u odgovarajućoj krvnoj grupi iz tog razloga stalno apeliramo građanima da daruju krv da bi svaka krvna grupa bila u zadovoljavajućim količinama. Ne smijemo dozvoliti da pacijent ni u jednom trenutku čeka dozu krvi”, kaže Mott-Divković.
Kaže da usprkos pandemiji uzrokovanoj Covid-19 humanost nije zatajila.
“Kada je krenula pandemija, naše aktivnosti su bile veoma smanjene iz određenog straha od zaraze. Na svu sreću tom momentu imali smo dobre zalihe krvi koje su zadovoljavale potrebe bolnice. Napomenula bi Crveni križ Općine Gradačac koji je prvi došao i pozvao građane da ponovno dođu darivati krv. U tom periodu kada je pandemija počela period je kada mi imamo aktivnosti darivanja krvi u školama, već u svibnju mjesecu počeli smo sa izlascima na teren i do danas aktivnosti su se održavale po normalnom redoslijedu”, kaže Mott-Divković.
Naglašava da nikada ne zaboravimo biti humani.
“Samo darivanje krvi stvara sigurnost za njih i za članove njihove obitelji. Darivanje iziskuje malo njihovog vremena, a nekome tamo u bolnici baš to vrijeme izgleda kao čitava vječnost dok čeka svoju dozu krvi. Bježimo od ružnih stvari i zaboravimo biti humani. Ako ste ikada zapitaju kako nekome mogu pomoći, mogu doći na polikliniku za transfuziologiju, darivati dozu krvi i spasiti možda nečiji život”, kaže Mott– Divković.
Iz Crvenog križa naglašavaju da će se ove godine 11. svibnja održati tradicionalna akcija darivanja krvi u prostorijama Crvenog križa u suradnji sa poliklinikom za transfuziologiju. Naglašavaju da će ove godine krv darivati 13 mladih volontera i 9 zaposlenika Crvenog Križa. Osim akcije darivanja volonteri će na ulicama grada organizirati akciju prodaje markica kojom žele skrenuti pozornost na značaj darivanja krvi osobito za djecu oboljelu od malignih bolesti.
Doktorica Divković navodi da svake godine uspiju dobiti oko 11 000 doza krvi u saradnji sa Crvenim križem u Tuzli.
“Obzirom da je 8. svibanj svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, propagiramo rad na davalaštvu i rad na animiranju stanovništva. Imamo darivaoce koji dolaze svaka 3 mjeseca, veoma smo zahvalni njima ali ne želimo se vezati strogo za njih, želimo ljude animirati masovno na ovakvu akciju”, dodaje prim.dr. Divković.
Ivana Perić
