Naslovna Istaknuto Posjetili smo Općinu Čelić i dane jagodičastog voća

Posjetili smo Općinu Čelić i dane jagodičastog voća

99

Dani jagodičastog voća u Čeliću otvoreni su nakon pauze od dvanaest godina. Ova privredna manifestacija od izuzetnog je značaja s obzirom na to da više od polovine stanovništva ovog kraja živi od jagodičarstva i da se ova voćarska kultura izvozi u više europskih zemalja.

Muhamed Mešić iz Čelića se proizvodnjom jagoda bavi 35 godina. Time se bavio i njegov otac, a i Muhamedova djeca savladala su osnove proizvodnje. Drago mu je što su se Dani jagodičastog voća, tradicija započeta 1980. godine, vratili u Čelić.  Volio bi, kaže, da se ovaj proizvod brendira kako bi bio prepoznatljiv na tržištu.

„Mi koji smo, tako reći od rođenja, u poljima jagoda znamo čelićku jagodu prepoznati. Ovo područje je specifično i uz naše znanje, trud i ulaganje, daju joj tu slast i moramo reći da je najbolja. Kada bi bila brendirana, onda bi to znali i drugi na tržištima širom Bosne i Hercegovine, pa i šire“, kaže Mešić.

Na brendiranju jagode posljednjih mjeseci rade u Općini Čelić. Nadaju se da će taj proces završiti do kraja godine, a sajam je jedan od koraka ka ukazivanju na specifičnost proizvoda.

„Nekako smo se osjećali dužni, evo ja kao načelnik ove općine i ostali da to moramo vratiti, prije svega, našim građanima, našim poljoprivrednim proizvođačima, jer Općina Čelić kada se spomene jedan od prvih utisaka i asocijacija su jagode“, naglašava načelnik Čelića, Admir Hrustanović.

Kada su prve jagode proizvedene u Čeliću ne zna se točno, ali je to zasigurno bilo prije više od 60 godina. Mnogi se slažu da je upravo čelićka jagoda i najbolja. Agronom Nerim Džafić smatra da je mnogo prirodnih čimbenika utjecalo na to.

„Klimatski i geografski uvjeti odgovaraju jagodi. Imamo sa istoka Semebriju, sa zapada Posavinu, obronke Majevice tako da je geografski odlično područje za njen uzgoj.“

Jagode su voćarska kultura od koje živi više od polovine stanovnika Čelića. Mnogi od njih su ovaj posao naslijedili od svojih roditelja i predaju ga svojoj djeci. Kažu da se ovim poslom nije ni lako, ni jeftino baviti, naročito kada počinjete. No, trud se i isplati, kaže proizvođač jagode iz Čelića, Nihad Jašarević.

„Vremena i truda treba dosta. Ima puno ulaganja. Taj posao nije jeftin. Treba puno znanja. Došlo je vrijeme da se jagoda više ne može proizvoditi na otvorenom, samo plastenička proizvodnja, a da bi imali plastenike, to košta dosta, ali može se napredovati. Krenuo sam sa duluma. Sada imam deset duluma. Borba je svakodnevna, ali mora se i može naprijed.”

Izvrsnost čelićke jagode prepoznali su i kupci van granica Bosne i Hercegovine. Izvozi se u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju i Njemačku. Ove godine očekuje se povećan prinos, a samim tim i povećan izvoz.

Jagodom je na području Čelića pokriveno oko 70 hektara površine. Proizvodnjom se bavi više od 300 proizvođača. Njih 170 izložili su svoje proizvode na Danima jagodastog voća, manifestaciji čija se tradicija nakon 12 godina vratila u Čelić i od koje se očekuje unapređenje proizvoda po kvalitetu specifičnog samo za ove krajeve.

E.A.