Naslovna Društvo Pandemija Covid-19 povećala globalni dug za 24 000 milijardi dolara

Pandemija Covid-19 povećala globalni dug za 24 000 milijardi dolara

43

Ukupni dug zbog korona virusa sada iznosi rekordnih 281.000 milijardi dolara, a njegov udio u svjetskom bruto domaćem proizvodu dostigao je 355 procenata.

Pandemija COVID-19 ubrzala je protekle godine rast globalnog duga za dodatnih 24.000 milijardi dolara, na rekordnih 281.000 milijardi dolara, čime je njegov udio u svjetskom bruto domaćem proizvodu (BDP) dostigao 355 procenata, pokazuje najnovije istraživanje Instituta za međunarodne finansije (IIF).

Prema studiji IIF-a, državni paketi podrške privredi i građanima pogođenim pandemijom učestvovali su u ukupnom povećanju globalnog duga s polovinom dok su svjetske kompanije dodale još 5.400 milijarde dolara novih zaduženja, banke 3.900 milijardi dolara, a domaćinstva 2.600 milijardi dolara.

To je rezultiralo rastom udjela svjetskog duga u globalnom BDP-u za 35 procentnih poena, na više od 355 posto, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Kako navode male su šanse za stabilizacijom duga. Ovaj skok znatno nadmašuje rast zabilježen tijekom svjetske finansijske krize 2008. i 2009. godine, kada je učešće duga u BDP-u povećano za 10 procentnih poena, odnosno 15 procentnih poena, respektivno.

Iz IIF-a ističu kako je malo znakova koji nagovještavaju stabilizaciju duga u skorijem periodu. Kako se procjenjuje, i ove godine će se zaduživanje kretati znatno iznad nivoa prije COVID-19 u mnogim zemljama i sektorima, podržano još uvijek niskim kamatnim stopama, mada bi ponovno otvaranje ekonomija trebalo biti od pomoći BDP-u u ovoj jednačini.

“Očekujemo da će se globalni javni dug ove godine povećati za dodatnih 10.000 milijardi dolara”, navodi se u izvještaju IIF-a i dodaje kako bi se ukidanje mjera podrške moglo pokazati još većim problemom nego što je bilo nakon finansijske krize.

Nagli rast duga je prošle godine bio naročito izražen u Evropi, pri čemu su udjeli duga nefinansijskog sektora u Francuskoj, Španiji i Grčkoj u BDP-u porasli za približno 50 procentnih poena. Snažno povećanje odnosa duga i BDP-a uglavnom je bilo vođeno državnim paketima olakšica, posebno u Grčkoj, Španiji, Velikoj Britaniji i Kanadi.

Švicarska je bila jedina tržišna ekonomija, od 61 zemlje obuhvaćene analizom IIF-a, koja je zabilježila pad učešća duga u BDP-u. Što se tiče tržišta u usponu, Kina je zabilježila najveći porast pokazatelja duga prema BDP-u, ne računajući banke, a slijede Turska, Južna Koreja i Ujedinjeni Arapski Emirati.

“Prerano povlačenje vladinih mjera podrške moglo bi izazvati nagli rast bankrota i novi val problematičnih kredita”, navodi IIF.

Istovremeno upozoravaju da kontinuirano oslanjanje na državnu pomoć nosi sa sobom i sistemske rizike, podstičući najslabije i najzaduženije firme u preuzimanju još većeg duga.