Naslovna Razgovor Nikola Čiča: Bez kvalitetnog obrazovanja nema stabilnog društva

Nikola Čiča: Bez kvalitetnog obrazovanja nema stabilnog društva

168

Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona se nalazi u reformskim procesima. Uvođenje eksternih matura, evaluacija škola i znanja učenika već pokazuju određene rezultate

Obrazovanje zauzima prvo mjesto na listi strateških pitanja svake države koja radi na vlastitom prosperitetu. U BiH nije takav slučaj. Naročito posljednjih dvadeset godina na obrazovanje se gleda kao na teret, a ne temelj društva na koji se nadograđuje sve ostalo. O viđenjima obrazovanja danas, njegovom mjestu u bosanskohercegovačkom društvu i potencijalnim načinima zauzimanja mjesta koje mu pripada, za Hrvatski glasnik govorio je Nikola Čiča, direktor Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona.

Obrazovanje u BiH često se ostavlja po strani kao nešto što se podrazumijeva da postoji, ali čemu ne treba pridavati preveliku pažnju. U svim projektima razvoja, ono je često na dnu liste interesa države i društva. Njegov razvoj najčešće je prepušten na brigu obrazovnim institucijama i potrebama pojedinaca da daju svoj doprinos. Prema mišljenju Nikole Čiče, direktora Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona, mi kao društvo možemo pružiti znatno bolje obrazovanje. No, da bi se to dogodilo u praksi, potreban je veći interes države i društva, sustavan i zajednički pristup. Bez podizanja obrazovanja na daleko višu razinu koju zaslužuje, ne može biti sigurnog razvoja nijednog segmenta društva.

„U posljednjih dvadesetak godina, mi smo promijenili paradigmu obrazovanja. Imam osjećaj da obrazovanje sve više stavljamo sa strane kao nešto što je teret, kao nešto što je nebitno, kao nešto što nije potrebno u tolikoj mjeri.  Ako pogledamo zemlje u okruženju, a naročito i malo dalje, svima je obrazovanje primarni interes. Najrazvijenije zemlje svijeta obrazovanje dižu na najvišu moguću razinu svjesni njegove važnosti po sve druge segmente društva. Mi moramo ići tim putem ako mislimo napredovati“, ističe Čiča.

Iako u ovom trenutku, u segmentu obrazovanja ne možemo ponuditi puno toga novoga, ono na čemu se mora raditi je njegov kvalitet i otvaranje novih vidika koji će mladim ljudima pružiti uvid u važnost ulaganja u svoj razvoj. Prepreku tome, smatra direktor Pedagoškog razvoja Tuzlanskog kantona, predstavlja i činjenica da mali broj obrazovanih ljudi želi ostati u sredini kakva je naša što je pogubno, jer Bosni i Hercegovini trebaju obrazovani ljudi koji će raditi na njenom jačanju u svakom segmentu.

„Ono što mene žalosti jeste činjenica da, koliki god kvalitet da postignemo u osnovnom i srednjem obrazovanju, postoji bojazan da veliki broj naše djece u koju ulažemo ogromnu energiju i znanje napuste ovu državu. Tu imamo veliki problem i to se već neko vrijeme dešava – s jedne strane ulažemo velika sredstva u obrazovanje, a onda djeca u koju se ulagalo odlaze negdje drugo da studiraju i doprinose razvoju neke druge države. Veoma je bitno da napravimo poveznicu u razvoju svih segmenata obrazovanja – od predškolskog do visokog, ali također moramo više raditi na tome da ponudimo djeci i mladima razlog i da ostanu ovdje.“

Način da se ovakvo što postigne leži u zajedničkom radu svih onih koji su na bilo koji način uključeni u segment obrazovanja, ali i shvatanje da nitko nije isključen iz toga. Mora se napraviti zajednička strategija koja će jasno definirati što je to što naše obrazovanje jeste danas, gdje su prednosti, a gdje nedostaci, koje dijelove unaprjeđivati, a koje otklanjati.

„Mislim da perspektivu imamo. Imamo kvalitetnu djecu i nastavnike, ali moramo im dati vjetar u leđa koji će pokazati da nam je obrazovanje važno i da ga moramo iz tog zapećka dići na najveću razinu.  No, treba biti svjestan da od pojedinačnih aktivnosti u institucijama nema puno koristi. Mi moramo kao društvo shvatiti da imamo zajednički interes i krenuti djelovati u istom pravcu. Koliko god volje, znanja i truda da ulože, ne mogu pojedinci napraviti snažne promjene kakve trebamo ako ih ne podržava cjelokupna društvena zajednica. Ja vjerujem da se te stvari mogu riješiti i to veoma lako, ali moramo pokazati da to i želimo.“

Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona se, u međuvremenu, nalazi u reformskim procesima. Uvođenje eksternih matura, evaluacija škola i znanja učenika pokazuju određene rezultate.

„Početna točka od koje treba poći jeste da izrazimo želju za promjenama u obrazovanju, potom da sjednemo za isti stol, napravimo plan i strategiju koja će poslužiti u tempu djelovanja. Ovdje ne govorimo o radikalnim reformama, već o sitnim pomacima i promjenama unutar iste, ali promjenama i nas samih unutar sustava obrazovanja da bi na kraju dobili kvalitetna rješenja koja ćemo biti u stanju realizovati. Uloga Pedagoškog zavoda je tu bitna, mi i predlažemo takve reforme, ali one moraju dobiti podršku šire društvene zajednice da bi se mogle realizovati. Od našeg djelovanja bez toga ne može biti nekog velikog efekta. U ovom trenutku mi dosta lutamo, jer je obrazovanje razjedinjeno i podijeljeno na nivou kantona, pa entiteta, pa tek onda nešto je zajedničko na državnom nivou, a moralo bi na tom nivou biti unificirano. Procesi u razvoju obrazovanja su teški i dugotrajni, ali ostvarivi ukoliko pokažemo zajednički interes“, smatra direktor Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona, Nikola Čiča.

E. A.