Naslovna Istaknuto Napretkovac iz Splita Stjepko Rošin dobio još jednu svjetsku nagradu

Napretkovac iz Splita Stjepko Rošin dobio još jednu svjetsku nagradu

222

Splitski dizajner i član splitskog Napretka Stjepko Rošin osvojio je nedavno veoma značajno međunarodno priznanje – srebrnu nagradu ‘Graphis Silver Award’ u kategoriji ‘Print-Books’, koju dodjeljuje najutjecajniji časopis Graphis iz New Yorka, za dizajn knjige Jerka Rošina ‘Arhitektonski tragovi’ koju je objavila Naklada Bošković.

U toj novoj knjizi Jerka Rošina, u povodu 50 godina rada, o njegovim zapaženim arhitektonskim radovima pišu Marcel Bačić, Miljenko Domijan, Robert Plejić i Ivan Rogić Nehajev, koji njegove radove opisuju kao skromne, obazrive, racionalne, odgovorne prema prostoru, bez suvišnih trendovskih vizura, jer je ostao principijelan unatoč brojnim poslovnim nedaćama i njenim posljedicama. Na koricama je dizajner Stjepko Rošin posložio fotografije, poput tradicionalnih dalmatinskih kosih krovova s mediteranskim kupama kanalicama, svjetlije i tamnije boje cigle.

Dizajnersko rješenje knjige bit će otisnuto u Graphis Design Annual 2021. Inače, na 14. International Design Award (IDA) natjecanju, sa sjedištem u Los Angelesu, Stjepko Rošin je prošle 2020. godine nagrađen u kategoriji grafičkog dizajna za monografiju „Krov nad oltarom“ sa sabranim djelima sakralne arhitekture svog oca Jerka Rošina. Sve je ovo bio i više nego dovoljan povod za razgovor s Rošinom

HG: Veoma vrijedno međunarodno priznanje ‘Graphis Silver Award’ stiglo je nedavno u Vaše ruke. Koliko vam znači  ova značajna  svjetska nagrada?

ROŠIN: Nagrada mi znači mnogo kad ju je dodijelio jedan od svjetski najuglednijih časopisa za grafički dizajn i oglašavanje „Graphis“, sa sjedištem u New Yorku. Magazin Graphis i Graphisov izdavački program općenito, jedno je od najvažnijih i najutjecajnijih mjesta za promociju grafičkog dizajna, ilustracije, oglašavanja i fotografije. Magazin Graphis prvi put je objavljen 1944. godine, a 1952. godine izašao je i prvi godišnjak, Graphis Annual koji dokumentira najbolju međunarodnu dizajnersku produkciju unutar jednogodišnjeg razdoblja. Naći se među odabranim radovima iz cijeloga svijeta i biti uvršten u Graphis Design Annual 2021. čini me svakako ponosnim te djeluje na mene poticajno.

HG: Nagrada je stigla za Vaše dizajnersko rješenje knjige Jerka Rošina. Kojim ste se motivima vodili?

ROŠIN: Da bi dizajn imao šansu biti dobar potrebno se upoznati sa temom, a što je ovdje bila arhitektura. Potrebno je i upoznati se sa arhitektom, njegovim opusom, razmišljanjima, pristupu u oblikovanju….Konačno, i četiri autora su dala svoj osvrt. Pregledao sam sa arhitektom cijeli opus. Razgovarao o radovima. Sudjelovao sam donekle i u odabiru materijala, gradiva, knjige što je bilo temeljito “pripremanje terena” za oblikovanje. Međutim, jedan detalj je jako bitan. Detalj koji mi je olakšao ali i otežao oblikovanje. Naime, Jerko Rošin je moj otac. A to znači da sam odavno involviran u život jednog arhitekta. Kad kažem da je taj detalj otežao oblikovanje, mislim na to da je subjektivnost u ovom slučaju bila i ograničavajući i olakšavajući faktor istovremeno. Odrastajući sa ocem na način da sam odmalena sudjelovao, naravno samo kao promatrač, na mnogim poslovnim sastancima, na gradilištima, pri projektiranju, slušajući razgovore, ali i kao odrasla osoba svjedokom mnogih poslovnih situacija u kojima se jedan arhitekt, a koji je odgovoran i cijenjen (tražen), može naći. Ta odgovornost, koja nužno sa sobom nosi i posljedice, mi je bila okosnica mog pristupa u oblikovanju. Vizualizirao sam je kralježnicom kao simbolom ali i doslovnim čovjekovim dijelom tijela na kojem se na neki način može vidjeti i iz kojeg se da iščitati jedan cijeli profesionalni život. Jedan od autora knjige je rekao da postoje i oni arhitekti koje on (autor knjige) naziva šminkerima. To su oni koji nisu odgovorni. A njihova je kralježnica skroz drukčija od one mog oca. Percepcija javnosti o arhitektima je uglavnom šminkerska. Jedan od ciljeva moje komunikacije je bio i razotkrivanje jednog mita, jednog dijelomično krivog viđenja te profesije. Jer, da, postoje i oni drugi i drugačiji, doduše malobrojni, ali ih još uvijek ima. Još naravno ima motiva, elemenata poruke koje ovaj dizajn komunicira, ali za to je potrebno malo više prostora.

HG: Grafički dizajn je jedna posebna i velika umjetnost. Grafikom toliko toga možemo reći, ispričati i dočarati. Koje  Vi sve vidite mogućnosti u grafičkom dizajnu?

ROŠIN: Moram Vas ispraviti. Grafički dizajn nije umjetnost. Dizajn je profesija kojoj je “umjetnost” jedan od nekoliko integralnih dijelova. Možda je umjetničko (kreativno) ono što široj populaciji najviše dolazi do izražaja. Zato se često dizajn zna svesti na sviđa mi se/ne sviđa mi se opciju ili vrednovanje. Ili “Na nacrtaj mi nešto lijepo”. A dizajn, pa tako i grafički, nema pretenziju niti biti lijep niti se sviđati. Grafički dizajn prvenstveno mora nešto iskomunicirati, na jedan kreativan način, i u skladu sa temom, zadatkom, situacijom. A to znači voditi nekad računa i o ekonomskoj isplativosti, ili o mjestu na kojima se događa komunikacija (loši svjetlosni uvijeti), o utjecaju na okoliš, o brzini čitanja poruke, o ugroženim skupinama u društvu itd. Umjetnost može biti dobra, a da vam se ne sviđa. Jednostavno, koliko god bila dobra, vi je nećete staviti na zid ili ćete je izbjegavati, jer vam se ne sviđa…. Ali vi oznaku za skretanje u nekom hotelskom kompleksu morate vidjeti i mora vas dovesti na odredište, sviđala se ona vama ili ne, vi je koristite. I ona je dio grafičkog dizajna. Dao sam samo jedan jednostavan primjer. Dakle, uloga grafičkog dizajna je sasvim drugačija od one koju ima umjetnost iako imaju dodirnih točaka. A mogučnosti grafičkog dizajna su velike. Snaga dizajna je apsolutno velika. Često se zato i zloupotrebljava, osobito u reklamnoj industriji i u politici. Umjetnost čini naše živote bogatijima, odraz je vremena u kojem živimo, ispušni je ventil, otvara neke horizonte, svašta nešto….ali ne mijenja svijet. Dizajn ga i mijenja.

HG: Koliko je grafički dizajna danas važan u svijetu umjetnosti pa evo i arhitekture?

ROŠIN: Za arhitekturu se kaže da je ona sve, i kiparstvo i slikarstvo, ….čak i muzika. Kroz arhitekturu se sve prožima, pa tako i dizajn. Ako čemo biti sasvim doslovni, pa se povesti za primjerom od nekoliko rečenica prije, projekt signalizacije nekog hotela, sustav oznaka i putokaza, je grafički dizajn integriran u arhitektonsko djelo. Jako je važno da se tom oblikovanju pristupi prvenstveno s razumijevanjem i odgovorno. Čak i kada se radi logotip hotela ili bilo koji vizual koji će biti integralni dio prostora arhitekture. A to nije samo unutar i na objektu već i u okolini objekta. Time dolazimo lako do zaključka da je jako važno pristupiti cjelovito u oblikovanju bilo kojeg komunikacijskog materijala jer je gotovo svaki praktički dio neke arhitekture jer je arhitektura sve oko nas. Pa makar ona oblikovana Božjom rukom kao šuma ili stijene morske obale. Grafički dizajn, i opčenito dizajn je jako važan u svijetu jer utječe na naš svakodnevni život. Mislim da kod nas još uvijek ta svijest ne postoji. U Hrvatskoj još nije bila vlast koja je dizajn shvatila ozbiljno i kao potencijal za napredak.

HG: Član ste HKD Napredak u Splitu, koliki je značaj ove institucije u svijetu kulture i umjetnosti?

ROŠIN: HKD Napredak je institucija koje ima svoju bogatu povijest i tradiciju. Koliki je značaj vidjet će se u nadam se uskoro objavljenoj objetničkoj publikaciji sa ogromnim brojem realiziranih projekata od pomaganja mladim talentima, preko humanog djelovanja do brojnih kulturnih događanja a kojeg priređuje splitski ogranak. Mnogo truda, muke i odricanja leži iza djelovanja nekih članova društva, ali i špurijusa i osječaja za dobro, vrijedno, kao i ljubavi za Domovinom, u onom dubljem i širem smislu riječi Dom. A to znam jer je Branka Šamadan, tajnica splitskog ogranka, moja punica. Ona me na neki način u uvela u taj svijet. Upoznat sam zato i sa lijepom ali i sa manje lijepom stvarnošću na koje nailaze vrijedni članovi društva. Nadam se da će trenutna vlast, kao i svaka iduča, udrugu shvatiti još ozbiljnije nego do sada. Upravo kao potencijal za napredak. A bez ulaganja napretka nema. Kad budete vidjeli monografiju, zamislite da se gotovo ništa od toga nije realiziralo. I zamislite da je godina početka djelovanja HNK Napredak iz Splita ona današnja. Tada će vam sigurno biti jasno što se sve može propustiti ne djelovanjem, te koliki je značaj HKD Napredak za napredak, ne samo svijeta kulture i umjetnosti već i društva u cjelini. Međutim, Napredak podrazumijeva i određene promjene unutar samog društva. Zato očekujem, nadam se, da će se mladi više ukjučiti u rad društva kako bi ne samo nastavilo istim putem već donjelo potrebne i nužne promjene, jer se svijet mijenja sve brže. Potrebne su nove ideje, novi putevi, dodatne energije… izraslo naravno na nasadama dosadašnjeg uspiješnog dijelovanja i tradicije koja se mora njegovati ali i stvarati nove vrijednosti za nove naraštaje, situacije i izazove.

Maja Nikolić