O važnosti dojenja posebno se govorilo početkom mjeseca kolovoza, ali liječnici pedijatri svakodnevno u svojim ordinacijama pri susretima s majkama i bebama, bodre ih da ne odustanu od ovog važnog načina prehrane koji je jedan od ključnih za jačanje imuniteta bebe. Doktorica Dijana Dugonjić, pedijatrica u Domu zdravlja Tuzla kaže za Hrvatski glasnik da osim pedijatra i društvo je zaduženo za podršku i motiviranje mladih majki na dojenje od prvog dana.
„U savajetovalištu za dojenje od prvog susreta sa novorođenčetom, krucijalno je dati sve neophodne informacije vezane za hranjenje djeteta, zatim redovito provjeravati ispravnost same tehnike dojenja i na redovitim kontrolnim pregledima mjeriti prirast u težini i na osnovu zapažanja napredovanja i cjelokupnog razvoja djeteta tijekom pregleda nadzirati ispravno dojenje“. Kaže dr. Dijana.
Prednosti dojenja su višestruke, kako za majku tako i zdravo odrastanje djeteta. Naime, za djecu tijekom ranog rasta i razvoja dokazane su: manje učestalosti upala probavnog,mokraćnog i dišnog sustava, alergijskih bolesti i atopijskog dermatitisa . Primjećeno je da je psihoemotivna veza između majke i dojenog djeteta, od velikog značaja tijekom daljeg odrastanja djeteta, a u smislu formiranja realnih emotivnih veza, osjeta sigurnosti, socijalizacije, razvoju emocija prema majci kao i drugih interakcija u društvu općenito. Djeca koja su tijekom prve godine života dojila su u manjem riziku oboljevanja od šećerne bolesti ovisne o inzulinu. Dojena djeca imaju manju učestalost zubnog karijesa i jače razvijen vlastiti imunološki sustav.
„Velike su i prednosti za majku: manja učestalost raka dojke i jajnika, brži oporavak poslije poroda, manja učestalost anemije, jačanje i pozitivni učinak na psihostabilnost majke. I naravno treba naglasiti majke koje doje brže se vrate u formu i na tjelesnu težinu prije trudnoće. Većina literature navodi i manju mogućnost novog zatrudnjivanja za vrijeme dojenja“, ističe dr. Dijana Dugonjić.
Na naše pitanje, koji su najveći problemi sa kojima se susreću majke tijekom dojenja, dodaje da su to prije svega majčinski strahovi, poput onih ima li dovoljno mlijeka, zašto beba stalno plače, zašto beba odbija dojiti, zašto je mlijeko rijetko.
„U tom slučaju pedijatar u savjetovalištu za dojenje, nakon pregleda bebe, uvida u ispravnost tehnike dojenja i napredovanja djeteta i prirasta u težini, pruža sve savjete i otkloni sve strahove i nedoumice vezane za dojenje bebe. Moram navesti , da čak i majke koje su bile u početku motivirane za dojenje ponekada budu pod uticajem društva, obitelji ili na žalost pod pritiskom i „bombardirane“ informacijiama da dojenje treba zamijeniti mlijećnom formulom. Želim napomenuti i apelirati mladim majkama, da prije sprovedbe odluke da zamjene dojenje sa mliječnim formulama, ne ovisno tko je to savjetovao i zbog kojeg razloga, obavezno konsultiraju pedijatra u savjetovalištu koji utvrdi opravdanost /neopravdanost istog“, poručuje pedijatrica, dr. Dijana Dugonjić.
Problemi sa kojima se majke suočavaju tijekom dojenja su i bolesti majke kao i korištenje određene terapije koja može biti kontraindicirana tijekom dojenja. Doktorica Dugonjić kaže da svima treba biti jasno da se priroda pobrinula da majka doji dijete, a dijete se do kraja prve godine ne naziva bezrazložno „dojenče“, pa zašto bi onda bilo tko remetio savršen prirodni proces.
Dojenjem djeteta od samog rođenja, majka prenosi djetetu zaštitne tvari koje izravno utječu na razvoj njegovog imunološkog sustava. Kako se kod majke imunološki sustav aktivira, prilagođava i štiti od utjecaja okoline, istu zaštitu dojenjem putem mlijeka prenosi na dijete.
„Majčino mlijeko je sve što je potrebno za rast i razvoj djeteta do 6 mjeseci, nakon čega se nastavlja dojenje uz uvođenje ishrane po kalendaru za uzrast. Dojenje se nakon 6 mjeseci, zbog nutritivnih i imunoloških vrijednosti nastavlja i dalje. Treba naglasiti da je zapaženo da većina djece prestaje dojiti sa 2 godine. Nakon tog perioda dojenje ovisi u odnosu na mogućnost ii zadovoljstvo koje dojenje pruža i majci i dijetetu“, zaključuje dr. Dijana Dugonjić.
M. Nikolić
