Najveći, najradosniji i najstariji romski praznik, Đurđevdan danas je prvi put proslavljen na Trgu slobode Tuzle. To je praznik kojim se slavi dolazak proljeća. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane potiču iz zajedničke tradicije mnogih naroda s kojima Romi žive. Organizatori slavlja na trgu su Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ i Turistička zajednica Grada Tuzla. Gosti na obilježavanju bili su i predstavnici drugih srodnih udruženja iz više gradova Bosne i Hercegovine, a svoj doprinos dali su i učenici Gimnazije „Ismet Mujezinović“ Tuzla.
Na Đurđevdan se Romi svečano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska glazba i pleše se romsko kolo. Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice proljeću. Obredi ovog praznika uključuju kupanje u vodi s cvjetovima, a ponegdje se i zidovi kuća peru vodom. Ovi običaji danas su predstavljeni građanima Tuzle koji su zajednički proslavili ovaj praznik.
„Mi smo donijeli kante sa vodom i cvijećem i unutra se nalaze crvena jaja i, u suštini, kod kuće se to obilježava. Ode se navečer ko nije blizu neke rijeke ili nekog izvora da se donese voda, stave se ta crvena jaja, stavi se cvijeće i ujutro se s tom vodom kupa, umiva. Kuća se okiti cvijećem. Napravi se najbolje jelo koje se ima, pozovu se rodbina, komšije, prijatelji, prolaznici i uz muziku slavi se do kasno uvečer“, kaže za Hrvatski glasnik Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ Tuzla.
Romi, kao i mnogi narodi od davnina obilježavaju početak proljeća i godišnjeg prirodnog ciklusa. Dolaskom Roma na Balkan krajem 14. i početkom 15. stoljeća, ovaj običaj našao je svoje mjesto.
„Za nas je ovo veliki praznik. Kažu da su nekada Romi bili nomadi i da je Đurđevdan predstavljao dan kada se kretalo na put, da su od tog dana mogli da idu, da se kreću, da spavaju pod vedrim nebom i da zarađuju novac putujući, dok se se za Aliđun vraćali kućama. Danas mi više slavimo kao porodičnu slavu ili sa više porodica. Sada mi radimo istraživanje kako se nekada obilježavao Đurđevdan, a kako danas. Ima razlika i u različitim krajevima. Ono što je zajedničko jeste da su svi Romi i Romkinje ujutro ustajali i išli na rijeku i umivali se u toj vodi zajedno sa cvijećem, jer je to po vjerovanju cijelu godinu nosilo zdravlje. Zajedno sa ženskom romskom mrežom ćemo raditi jednu brošuru o svim romskim praznicima kako se nekada obilježavalo, da se ne zaboravi, a možda i obnove običaji “, priča nam Snježana Mirković, predsjednica Udruženja „Romska djevojka“ Prnjavor.
Za Rome Đurđevdan znači početak ljeta, plodnog razdoblja koji nagovještava rađanje novog života. Slavlju na Trgu slobode pridružili su se mnogi prolaznici veseleći se s narodom koji se trudi sačuvati svoju autentičnost, kulturu i tradiciju.
Enisa Alibalić
