Piše: Željko Ivanković
Kome smeta Jergović? Kome i zašto smeta Jergović? Kome i zašto sad, baš sad, smeta Jergović? Jergović spada u vrhove onoga što se smatra i što jest intelektualna i umjetnička elita jednog društva. Ali jednako tako i kritička savjest tog društva. E, tu počinje i završava svaki problem. O tome sam već, kao i mnogi drugi, pisao u niz navrata. No, ovaj put je uz Jergovićevo pridodano i ime Dalije Orešković i time je dodatno cijela stvar ogoljena.
I ne samo zato i ne nužno zato, Jergovićevo promptno upiranje prstom u premijera i njegova ministra unutarnjih poslova od prve je pogodilo metu. A meta sve nervoznija i, je li samo stoga, sve manje i racionalna i inteligentna, odnosno drastično neinteligentnija nego se nekoć mislilo, više ni dvije suvisle ne može sastaviti.
Stoga je valjda vrh te politike, u biti kleronacionalističke, udvorničke prema sve brojnijim kaptolima u zemlji sa sve manje katolika, koji trči na poklonstvo Thompsonu, a za Severinu kaže kako bi joj bolje bilo da samo pjeva, posve ogolio svoje stvarne potencijale i svoju stvarnu bit – intelektualnu limitiranost, moralnu suspektnost i političku nezrelost. To demostriraju i tako da Thompson može uzurpirati i tuđu nekretninu, a ako se poslije fotografira u Međugorju ili s križem na Hipodromu, sve mu je (politički) oprošteno. Slično je ne tako davno bilo (jesmo li zaboravili?) i s miljenikom im Škorom, za kojega su, nakon nekih kritika, počeli govoriti kako bi bolje bilo da samo pjeva, jer on je, pobogu, pjevač.
Crkvenjaci i njihova elita (postoji li to?), teolozi, mogli su se umjesto slavljenja raznih ukazanja na hipodromu sjetiti (kad bi oni čitali!) Maxa Horkheimera: „Tko čita Evanđelje, a ne vidi da je Isus umro protiv njegovih današnjih zastupnika, taj ne zna čitati. Ta teologija najljuća je poruga koja je ikad zadesila ikoju misao.“ No, umjesto toga, teolozi, visoki kler i kaptoli se povlače u svoju već oprobanu pasivnu agresiju (mutavi moralni autoritet). A sve nas opominje don Ante Žderić: “Bolje biti sam na strani istine, nego u najvećem čoporu a na strani laži. I Nazarećanin je bio sam na Kalvariji nasuprot rulje žedne krvi“
No dobro, a što ćemo, nakon ovoga, s onima koji ne pjevaju nego, kao Jergović, pišu? Ili tko su i što su svi ti silni polupismeni hadezeovski trabanti, koji se muče na Jergovićevu jeziku izreći pokoju rečenicu i u najmanje pametnom – NB: političkom – govoru nekog jezika. Da im kažemo da uče pisati, ili samo – neka i dalje pjevaju?!
Što bi bilo bolje Jergoviću da radi? Da pjeva, umjesto što piše? Ili da piše kako mu mi kažemo? E, u tome i jest njegov problem. Jer piše, ali budući da ne piše kao stranački pisci, a zna bolje hrvatski od cijele Vlade RH, nema druge nego ga protjerati iz Hrvatske. Otjerati i njega iz Hrvatske, kao i tisuće drugih (u Njemačku, Irsku…), a već će doći oni koje ćemo, jer ne znaju naš jezik i ne izgledaju kao Hrvati, prebijati po našim ulicama. Ah, ti mrski Azijati…
Ali zašto sad i Daliju protjerati, i otkud ona u cijeloj priči? Opasan je, a đavolski inteligentan (kao gotovo svi ljevičari u Saboru) svjedok koji malo-malo, pa čak javno, i zamislite u Saboru, i čak briljantno govori o politici onih koji tobože vole i brane Hrvatsku, a od nje su uzeli sve (Ne znam u Europi za političku stranku, još na vlasti, koja je pravomoćno sudski presuđena za kriminal?!), uništili i opustošili zemlju i još uvijek to rade. A za sve su im maska ili bolje reći zakrpa – branitelji.
Čak se otišlo dotle da su premijer i njegovi glasnogovornici počeli uvoditi branitelje kao klasu (stališ?), politički faktor (kao boračke organizacije u SFRJ?!), a s njima, uz braniteljsku etiku, i braniteljsku estetiku tvrdeći kako branitelji imaju pravo na „svoj ukus“ i obranu tog ukusa. (Iranska moralna policija?) Relativizam mase, protiv elitizma umjetničkog individualizma. „Relativizam, to je najjeftinija doktrina. Uglavnom služi kao oružje ljudima niže inteligencije.“ – rekao bi Witkiewicz (i) za Plenkovićeve propagandiste. I stoga su Jergović i njemu slični na udaru vlasti od Zagreba do Vladivostoka jer zna se da su „umjetnici posljednji odraz umirućeg individualizma“. Umirućeg ili ubijanog individualizma?! Osjećaju to i Pamuk u Erdoganovoj Turskoj i Ulicka u Putinovoj Rusiji i Basara u Vučićevoj Srbiji.., a da Iran i slične zemlje i ne spominjemo.
Samo još da definiramo branitelje, da nam netko kaže tko su to branitelji? Jesu li jedna kompaktna struktura, jedini (i kojim pravom?) posjednici i egzekutori ideološkog i kulturološkog jednoumlja? Jesu li svi oni unisono profilirana rodoljubna, politička, etička, estetička struktura, kojoj onda, po milosti, Božjoj, Crkvenoj, Thompsonovoj, HDZ-ovoj, pripada pravo pravorijeka, i u kojim sve društvenim sferama?! Da znamo mi ostali da ne zadiremo u njihove ingerencije, da se ne bavimo ni politikom, ni društvom, ni ekonomijom, ni sudstvom, ni školstvom, ni zdravstvom, a da se ubuduće ne bavimo ni novinarstvom, ni historiografijom (jer tu je ona opskurna gerijatrijska HAZU koja se bavila prvom kockicom na grbu i čiji se bivši predsjednik bavio čuvenim ustaškim pozdravom, a koja pritom nikada nije protestirala zbog rušenja spomenika diljem Hrvatske, pa i svojih bivših ili sadašnjih uglednih skulptora), ni književnošću, ni kazalištem, ni likovnošću… Sve mi to više sliči Kini, Sjevernoj Koreji, Rusiji, Bjelorusiji, a bogme i Trumpu, Orbanu, a da i ne govorim o ovim našim bijednim balkanskim prostorima, gdje Vučić postaje nedostižni ideal cijelom HDZ-u, koji mu se (kriminalnim ratnim naslijeđem, kleptokracijom, posvemašnjom korupcijom, političkom devastacijom pravosuđa, zarobljavanjem državnih institucija i agresivnom kontrolom javnog narativa) svim svojim marom užurbano trudi približiti. Posebno bi imalo smisla govoriti o tome jesu li branitelji još uvijek i nakon toliko godina (za)branitelji ili su „samo“ veterani Domovinskog rata?
U svemu ovome o BiH jedva da ima smisla govoriti. Isto je, samo malo gore. Jer ako kritizirate hadezeovsku vlast, njihov kriminal ili tridesetogodišnju hrvatsku crkvenu šutnju, Thompsonovo polupismeno folklorno-katoličko misionarenje udarit će na vas iz svih oružja pa bili vi fratar (Bojić, Ninić) ili pisac (Ivanković, Mlakić), koji su posljednjih mjeseci bili (iznova) na udaru. To da ste antihrvati, soroševci i sl. reći će vam oni koji su do jučer bili profesori marksizma (ako i to), Jugoslaveni, koji su pisali ćirilicom, a hrvatski još ni do danas nisu naučili. Nemaštoviti su i polupismeni, a od prošlog im sustava ostao manjak argumenata (jer ne čitaju i ne znaju) i višak etiketiranja (vrhunac do kojeg dobace ignoranti), ono od čega su dobro živjeli kao bivši članovi OK SK ili, u najboljem slučaju, bivši učitelji marksizma… Oni će to što jedino i znaju reći, kazati čak i hrvatskom piscu koji je pisao hrvatski kad oni nisu znali ni da to postoji (doduše, ne znaju ni danas), ni da se to smije.
No, HDZ i nominalno rigidnije stranke od njega, od kojih, naglo obogaćeni, i danas žive i oni i njihove familije (jedan od njih je, kao i Sanader i Čović, čak i punca tako situirao), misle oni, daje im za pravo „misliti hrvatski“, „najhrvatskije“ što se može. I to na njihov način! Zašto? Pa treba braniti ukradeno, zar nam to svakodnevno ne demostrira Dodik? A paraziti domoljublja znaju kako se to radi! Grajom kojom brane svoj kukavičluk, što bi rekao Ivo Andrić, ili nešto još gore – kriminal i prikrivane ratne zločine.
Intelektualna i moralna zapuštenost ili intelektualna plitkost i ćudoredna retardiranost tih ljudi, religijska ideologiziranost, naglo su eskalirali otkako su izmišljene društvene mreže na kojima se i zadnji nepismeni idiot (neki ih zovu botovi) može polemizirati s genijem i nobelovcem, a da i ne govorimo s ozbiljnim i kritički odgovornim intelektualcem.
A kad te spodobe ni tu nitko ne čita, onda se propnu na zadnje noge i pišu po zidovima građevina (zgrada, mostova), i hrabro anonimno i nepismeno, brane Hrvatsku ili hrvatstvo, Crkvu ili katoličanstvo, kao svi neofiti, skorojevići, kao sve rigidne budale, kao boračke organizacije koje je SKJ isturao naprijed kad je trebalo obračunati s pameću, a sve pod krinkom „vrijeđanja tekovina revolucije“, „vlasti radničke klase“ i „ugleda nesvrstane itd.“! Ne sjećam se da su hrvatski branitelji bili takvi do unazad trumpovsko-vučićevskog sindroma koji je ozbiljno inficirao i hrvatski politički prostor.
Eto, tako nam je to. Oduvijek se i zadnja ptica i zadnji seronja može i zna posrati po fasadi, ali ne može čak ni tada napisati korektne dvije rečenice za prolaznu dvicu, a kamoli karticu teksta, da o romanu, knjizi eseja, priča ili poezije i ne govorimo… Ma, svi oni da se skupe na gomilu ne mogu ni pročitati ono što je Jergović napisao. Što njima, apsolutnom intelektualnom i moralnom polusvijetu, uopće znače hrvatska književnost ili hrvatski književnici? Što njim znači neki Bakićev ili Augustinčićev spomenik ili neka Frljićeva ili Slijepčevićeva režija…?
No takvi, zato, mogu i znaju mrziti za deset budala, a znaju i pojeftino iznajmiti svoju mržnju, kao što znaju u polumraku (grupno, anonimno i junački! oj, junačka zemljo mila!) sačekati svoga Nepalca, prebiti ga i oteti mu taj dan krvavo zarađen novac.