“Oppenheimer”, epski biografski film o tvorcu atomske bombe J. Robertu Oppenheimeru američkog redatelja Christophera Nolana, ove godine dominira s 13 nominacija u utrci za ovogodišnje nagrade Oscar, a u Cinestar kinima se prikazuje svaki dan već gotovo šest mjeseci.
Oppenheimera u filmu glumi Cillian Murphy koji se za tu ulogu pripremao više od pet mjeseci. Znatno je smršavio, a da bi izgledao kao taj poznati fizičar, Murphy bi ponekad doslovno pojeo samo jedan badem na dan. To je ozbiljan film koji mijenja formate, boju i crno bijelu tehniku, igra se formatom filmskih žurnala, strašno dobro evocira kraj 1930-ih, zatim 1940-te i početak 1950-ih godina, ima sjajnu glumačku podjelu, uzCilliana Murphyjatu su Emily Blunt, Matt Damon i Robert Downey jr. To je mogla biti tipična filmska biografija, međutim ovaj film to nadilazi. To je otvoren film koji ne skriva, jer se temelji na knjizi, a knjiga se pak temelji na dokumentima koji su ranije bili pod oznakom tajnosti, tako da se nema što skrivati.
Pojavljivanje Alberta Einsteina vrlo je važno jer otvara to veliko etičko pitanje, ne samo o opravdanosti bacanja atomske bombe na bilo koju zemlju, a ne samo na Japan, nego i o samom izumu atomske bombe i o ulozi znanosti u politici i vojsci. Dakle o podilaženju znanosti nekim drugim ideologijama i tomu kako se netko tko je darovit znanstvenik odnosi prema tomu, gdje je granica koju povuče.
Čovjek o kojem trenutno govori cijeli svijet
No, tko je zapravo bio čovjek o kojem trenutno govori cijeli svijet?
Činjenica da je taj fizičar poznat i kao “otac atomske bombe” dovoljno govori o golemom interesu koji je potaknuo ovaj film. Nadimak je zaradio zbog važne uloge u projektu “Manhattan” tijekom kojeg je SAD razvio prvo nuklearno oružje.
Ovaj legendarni fizičar rođen je 22. travnja 1904. godine u židovskoj obitelji u New Yorku. Od djetinjstva su ga nazivali čudom od djeteta jer je rano naučio pisati i čitati, a već prije polaska u školu zanimale su ga mnoge znanosti: umjetnost, književnost, matematika… Diplomirao je kemiju na Harvardu, studirao je i na Cambridgeu te doktorirao fiziku na Sveučilištu u Göttingenu.
Surađivao je s velikanima atomske fizike – Rutherfordom, Fermijem i Einsteinom.
1940. godine imenovan je vođom tajne operacije stvaranja atomske bombe “Manhattan Project”. U ispitivanja je u samo pet godina uloženo 2 milijarde dolara.
Kad je eksplodirala prva atomska bomba, uhvatila ga je jeza
U srpnju 1945. godine eksplodirala je prva atomska bomba u pustinji Novog Meksika. Kad je vatrena kugla rastalila površinu pustinje, Oppenheimera je uhvatila jeza. Nekoliko tjedana poslije, bombardirani su japanski gradovi Hirošima i Nagasaki.
– Osjećam krv na svojim rukama, obratio se “otac atomske bombe” američkom predsjedniku Harryju Trumanu ubrzo nakon bombardiranja Hiroshime i Nagasakija.
“Osjećam krv na rukama”
Nakon rata, Oppenheimer se žestoko protivio stvaranju još moćnije hidrogenske bombe. Američke vlasti ga bez dokaza 1954. optužuju zbog podržavanja komunizma, a deset godina poslije, u vrijeme Johna Kennedyja, potpuno je rehabilitiran.
1966. godine zdravlje mu se naglo pogoršalo, a godinu dana poslije umro je od raka grla u vlastitom domu na Princetonu.
