Arhiv Tuzlanskog kantona postavio je Izložbu “Historijska pruga kroz historijske izvore” povodom godišnjice pruge Brčko- Banovići, puštene u pogon 7. studenoga 1946. godine. Izložba je nastala 2016. godine kao dio programa obilježavanja 70. godišnjice pruge Brčko-Banovići, a njezini izdavači su Arhiv Tuzlanskog kantona, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona i Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona, a autori su Omer Zulić, Saneta Adrović, Selma Isić, Hatidža Fetahagić, Munisa Kovačević i Adnan Tinjić.
„Izložba kroz novinske članke, fotografije i dokumenta različitih razina vlasti, organizatora i sudionika omladinske akcije i druge ima cilj predstaviti povijesne izvore koji govore o pruzi Brčko-Banovići, koja je od posebnog, povijesnog značaja za regiju sjeveroistočne Bosne. Dakle, na panoima ove izložbe možemo steći predstavu o pripremama za izgradnju pruge, dolasku radnih brigada, o aktivnostima i izvještajima radnih brigada, izgradnji same pruge, tunela i mostova i sl. Također, dijelovi izložbe posvećeni su graditeljima pruge, smještaju i ishrani sudionika ove omladinske akcije, kao i obrazovnim i kulturnim aktivnostima u kojima su isti sudjelovali“, pojasnili su iz Arhiva Tuzlanskog kantona.
Miroslav Krleža je rekao: „Nije ovo prva pruga na svijetu sigurno, ali je prva koju su izgradila djeca“. I zaista je bilo tako. Izgradnja pruge Brčko- Banovići bila je pravi podvig u ono vrijeme, a ideja o izgradnji postojala je i prije Drugog svjetskog rata. Bilo je zamišljeno da pruga spaja bogata nalazišta izuzetno kvalitetnog kamenog uglja banovićkog bazena sa glavnim prometnicama sjeveroistočne Bosne te gradovima. Pruga je predstavlja veliki ekonomski značaj za gradove pored nje, ali i šire.
Kako su potrebe za ugljem bile sve veće, Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije već od ožujka 1946.godine obvezuje se i obećava da će omladina Jugoslavije izgraditi prugu od 1.svibnja do 29. studenog 1946.godine. Krupan i odgovoran posao, započet je pripremnim radovima i elaborat je urađen za nepunih mjesec dana. Uprava za građenje je preuzela realizaciju projekta na čelu s načelnikom uprave gradilišta, inžinjerom Antonom Huibnerom, a pomoćnici su bili Mihajlo Švabić, Radovan Papić i inžinjeri Žarko Kapor i Radoslav Planić. Odbor za izgradnju pruge sa inžinjerima izašao je na teren 13. travnja 1946.godine te za 18 dana obilježio trasu u glavnim dijelovima.
Simboličnim udarcem krampe 1. Svibnja 1946. godine obilježen je početak izgradnje pruge. Kako na pruzi nije bilo dovoljno stručnih kadrova, organizirani su tečajevi i na kojima se omladina osposobljavala za gradnju mostova, nasipa, tunela, zidanje zgrada, postavljanje telefonskih linija, polaganje kolosijeka. Formirano je 26 zidarskih četa za zidanje staničnih zgrada te zanatska brigada i brigada pomoćnika nadzornika zemaljskih radova. Organizirani su prosvjetni tečajevi, kulturno zabavni, umjetnički i sportski sadržaji u brigadama kao i priredbe sa kulturno umjetničkim sadržajem, a izdavani su i tjednici.
Tijekom procesa gradnje, radile su dvije bolnice, osam ambulanti i jedno oporavilište. Najveće probleme graditeljima pruge su zadavali tuneli. Bilo je stručnjaka koji su smatrali da se na tim objektima ne može angažirati mladi već samo kvalificirani radnici. No, na tunelu Majevica dugom oko 394 m, su pokazali svoju snagu kada je minerska brigada, sagradila tunel za svega 120 dana.
Omladinci su od svibnja do studenog 1946. godine iskopali tone zemlje i kamena, izgradili tri tunela u dužini od 667 m i napravili 22 mosta ukupne dužine 455 m.
Prugu je gradilo 62. 268 osoba svrstanih u 220 radnih brigada i devet inozemnih brigada sa 1833 učesnika iz Grčke, Albanije, Švicarske, Rumunije, Holandije, Mađasrke, Belgije, Austrije, Francuske i Engleske. Na izgradnji pruge sudjelovali su i njemački ratni zarobljenici.
Brigade su radile u tri smjene bez dovoljno alata i materijala i bez mehanizacije. Sedmog studenog 1946. godine, 22 dana prije roka, prugom Brčko- Banovići, otptemljeno je prvih 12 vagona uglja. Sljedeće postaja je bila Brčko pa Beograd i dalje.
Osim što je pruga osiguravala opskrbu ugljenom velikih gradova u dolini Save, bila je značajna i zbog opskrbe hranom razorene sjeveroistočne Bosne. Zato je navedena pruga ustvari bila pruga života.
Nataša Tadić
