Razina sukoba u svijetu porasla je od izbijanja pandemije, prema godišnjem Globalnom indeksu mira, koji je u četvrtak objavio Institut za ekonomiju i mir.
Izvještaj koji procjenjuje situaciju 2020. pokazuje da su se sukobi u svijetu povećali deveti put u 12 godina. Osnivač instituta Steve Killele rekao je da je kriva pandemija, javlja dpa.
“Iako je ukupna razina sukoba i terorizma opala 2020. godine, povećana je politička nestabilnost i nasilne demonstracije” , rekao je Killelea.
Navodi da će ekonomski utjecaj pandemije stvoriti daljnju neizvjesnost, posebno za zemlje koje su imale te probleme prije pandemije.
Oporavak će također biti vrlo nejednak, što bi moglo prouzročiti daljnje produbljivanje pukotina, rekao je.
Ukupno je Globalni indeks mira zabilježio više od 5.000 nasilnih događaja povezanih s pandemijom između siječnja 2020. i travnja ove godine. Dvadeset i pet zemalja imalo je veći broj nasilnih demonstracija, dok se samo osam zemalja poboljšalo u toj kategoriji.
Situacija je bila najgora u Bjelorusiji, Mijanmaru i Rusiji, gdje su vlasti prisilno zadržavale prosvjednike. Građanski nemiri naglo su porasli u SAD-u, ne samo zbog pandemije, već dijelom i zbog uspona pokreta Black Lives Matter, kao i napada na američki Kapitol u Washingtonu u siječnju.
Suprotno tome, stopa ubojstava, smrt terorista i percepcija kriminala znatno su opali na brojnim mjestima širom svijeta, iako je situacija značajno varirala od jednog do drugog područja.
U Afganistanu, Brazilu, Južnoj Africi i Meksiku više od polovice stanovništva i dalje navodi nasilje kao najveći rizik po vlastitu sigurnost u svakodnevnom životu.
Izvještaj je otkrio da je Afganistan najmanje miroljubiva zemlja na svijetu, a slijede ga Jemen, Sirija, Južni Sudan i Irak.
S druge strane, Island je ponovno bio na vrhu popisa najmirnijih zemalja i tu je poziciju zadržao od 2008. godine. Kao regija, Europa je također najmirnija, iako se kaže da se i u Europi povećala politička nestabilnost.
Globalni indeks mira pokriva 99,7 posto svjetske populacije, kažu njegovi izdavači, a situaciju procjenjuje pomoću 23 kvalitativna i kvantitativna pokazatelja grupirana u tri područja – trajni sukobi, sigurnost i militarizacija.
