Prema prognozama meteorologa, BiH očekuju duža sušna razdoblja, a u budućnosti. Odstupanja prosječnih godišnjih temperatura zraka u posljednjih 20 godina kreću se od 0,7 do 1,1 Celzijev stupanj.
Ekstremni meteorološki fenomeni u Bosni i Hercegovini postali su gotovo svakodnevica, a svi dosadašnji izvještaji upozoravaju da će se zemlja u budućnosti sa sve većim intenzitetom suočiti sa sve većim brojem katastrofa, upozorava meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH Bakir Krajinović.
Krajinović je podsjetio da je BiH i ove godine doživjela ekstremne događaje, a rani proljetni mrazevi, pet toplinskih valova ove godine, bujične poplave zbog ekstremnih oborina praćene olujnim vjetrovima i gradom samo su neki od njih.
„Sva tri nacionalna izvješća o klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini, ali i svih šest izvještaja IPCC -a upozoravaju da u budućnosti očekujemo sve veći broj katastrofa vezanih za naše područje s drugim problemom, a to je povećanje njihovog intenziteta. “Ove činjenice moraju zabrinuti sve građane BiH, posebno one koji mogu promijeniti naše društvo u smislu prilagođavanja i izgradnje otpornog društva svim nedaćama koje dolaze s klimatskim promjenama”, rekao je Krajinović.
Dodao je kako se ono što je učinjeno u proteklih sto godina u smislu emisije stakleničkih plinova u atmosferu “danas ostvaruje u smislu meteoroloških problema”.
“Već kada smo postali svjesni ovih problema moramo poduzeti mjere kako bi generacije koje dolaze imale šansu da uživaju u sigurnom društvu otpornom na prirodne nepogode”, poručio je Krajinović.
Nedavno istraživanje Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) pokazalo je da se Zemlja suočava s velikim problemima. Navodi se da će temperatura u sljedećih 15 godina vjerojatno porasti za više od 1,5 stupnja Celzijusa, što je više nego prihvatljivo.
Mnoge zemlje osjećaju posljedice klimatskih promjena, a ponajviše masivni požari u Turskoj i Grčkoj. Klimatolozi predviđaju da bi za oko 80 godina globalno zatopljenje moglo dovesti do toga da temperature u Turskoj skoče na drastičnih 6,5 stupnjeva.
Na pitanje je li takav scenarij moguć u BiH, Krajinović je rekao da su odstupanja prosječnih godišnjih temperatura zraka u Bosni i Hercegovini od 50 -ih godina prošlog stoljeća kontinuirano pozitivna, a u posljednjih 20 godina to je odstupanje još izraženije i kreće se od 0,7 do 1,1 Celzijev stupanj.
“Odstupanje na meteorološkoj stanici Bjelašnica, koja se nalazi na vrhu istoimene planine na 2.067 metara nadmorske visine, što je čini idealnom za analizu kada su u pitanju promjene u klimatskom sistemu, iznose oko jedan stepen Celzijusov. Ovaj podatak ukazuje da temperatura raste i mimo urbanih centara, odnosno predjela sa toplotnim efektom gradske sredine”, navodi sarajevski meteorolog.
Ističe kako se najznačajnija promjena primjećuje u broju hladnih i toplih dana. U središnjim planinskim područjima broj hladnih dana smanjen je za četiri dana na 10 godina, dok je na jugu zemlje smanjenje nešto manje i kreće se od dva dana do 10 godina.
Krajinović podsjeća da treće nacionalno izvješće o klimatskim promjenama Bosne i Hercegovine iz 2017. godine pokazuje da će temperatura zraka nastaviti rasti sve do kraja 21. stoljeća. Objašnjava da će prema jednom od tri razmatrana scenarija (RCP8,5), koji je najvjerojatniji, temperatura do 2040. porasti za 1,6 do dva stupnja, tako da bi u razdoblju između 2071. i 2100. taj volumen mogao iznositi 5,4 do 5,6 stupnjeva.
Režim oborina također je podložan promjenama zbog prekomjerne emisije stakleničkih plinova u atmosferu, ističe Krajinović dodajući kako su promjene godišnjih oborina manje evidentne i na prvi pogled nisu problematične ako se promatra analiza godišnjih oborina.
“Međutim, posmatramo li promjene na sezonskom nivou, jasno se vidi da se poremetio normalan raspored padavina što osjetimo u učestalim pojavama suša, ali i poplava. Ono što se drastično promijenilo jeste da se broj dana sa padavinama smanjuje, ali isto tako broj dana sa intenzivnim padavinama je veći, pa su i rizici od bujičnih poplava i suša drastično porasli”, ističe Krajinović.
Dodaje kako će se prema scenariju RCP8.5 u budućnosti povećavati problemi vezani uz oborine, te da se mogu očekivati drastične promjene u režimu oborina, osobito tijekom ljeta, te manje oborine za čak 40 posto.
“Ovo što je trenutno ekstremno postaće uobičajeno do kraja 21. stoljeća. Kao posljedica gore navedenog, Bosni i Hercegovini prijete sve veći rizici u vidu češćih i dužih sušnih perioda, ali i povećanog broja poplava. Svjedoci smo da od 2000. godine do 2021. godine svaka ima neki ekstrem koji se negativno odrazio na naše društvo, a scenariji ukazuju da se ovaj trend nastavlja i ubrzava”, upozorava Krajinović.
