Naslovna Društvo Akcija „Zaključavamo cijene“: Uštede postoje, ali potrebna sustavna rješenja

Akcija „Zaključavamo cijene“: Uštede postoje, ali potrebna sustavna rješenja

Akcija „Zaključavamo cijene“ koju su organizirali Ministarstvo trgovine FBiH, federalno Udruženje poslodavaca, udruženja potrošača i sindikata trgovačkih radnika u prva tri tjedna pokazuje uštedu na potrošačkoj korpi od 40 proizvoda od oko 35 KM.

Akcija je počela 15. prosinca i trajaće do 15. ožujka. Ekonomist Željko Rička smatra da ovo nije rješenje koje će mnogo pomoći stanovništvu, a da su sustavna rješenja ono što može dati dugoročne rezultate.

Akciji „Zaključavamo cijene“ do sada se pridružilo 31 trgovačko društvo sa oko 1.450 maloprodajnih objekata. Uštede su značajne, smatraju u federalnom ministarstvu trgovine, i po potrošačkoj korpi za tri tjedna iznose oko 35 maraka. Ekonomski analitičar, Željko Rička kaže da ovo jeste mogućnost da se, s ciljem pomoći građanima, nešto poduzme u kratkom roku, ali sumnja u efekte takvog djelovanja, jer je na dobrovoljnoj osnovi.

„Skeptik sam što se tiče te mjere. Ja znam da je to jedina mogućnost da se nešto brzo poduzme, ali ko može dati informaciju da li su ti artikli zaista ostavljeni na zateknutim cijenama 15.decembra kada je počela akcija i da će se zadržati do 15.marta, kada akcija završava. To bi mogli inspektori da provjeravaju i da donesu neku mjeru, ali mjera ne može biti kazna, jer je sve na dobrovoljnoj bazi. Ovdje se radi o apelu na veletrgovce da dobrovoljno smanje svoj dobit. Hoće li oni to uraditi, ostavljeno je njima da odluče, jer vlada to nije postavila kao imperativnu mjeru“, kaže Rička.

Trgovci svakako, dodaje on, nastoje da raznim akcijama povećaju promet koji se odvija i ponude kupcima povoljnije cijene i zbog toga nije siguran da je ovo efektivan put pomoći stanovništvu. Istinska rješenja su sustavna i tiču se monetarnih i fiskalnih mjera.

„To ne može da se provede u mjesec, dva ili tri. Tu treba napraviti program, postaviti ciljeve. Mi ne možemo nijedan sistemski zakon da dogovorimo i da ga donesemo, a od toga zavisi da li možemo provoditi ove mjere koje pomažu stanovništvu da u jednom trenutku dođe bar u bolji položaj u odnosu na prethodno stanje. Ovako ćemo samo imati nominalno povećanje, ograničenje cijena ako neko bude poštivao, a ovamo sa druge strane opet ćemo dobiti inflaciju ili nećemo moći plate da povećamo da se izjednačimo sa cijenama koje rastu“, smatra Rička.

S druge strane, činjenica je da su cijene na tržištu svih, pa i osnovnih životnih namirnica naglo porasle i iznad su standarda građana, a nema dobrih mjera koje mogu zaustaviti rast cijena. Čak i one koje zakon prepoznaje, teško daje dobre rezultate.

„U zakonima nema te mogućnosti, jer mi se borimo za liberalno tržište. Tržište sve reguliše. Trgovci imaju pravo da regulišu svoje cijene. Svjesni su trgovci – ako podignu previše cijene, past će njihova dobit, past će sve zbog čega oni rade, dakle nema te vrste ograničenja. Moguće je u nekim situacijama ograničiti cijene npr. uvođenjem marži, ali to onda treba neko da prati i da postoji akt u kome se kaže – ukoliko ne bude postojala mjera, da inspektor može da odredi kaznu. Međutim, situacija kod nas je takva da i tada kada imamo takve prekršajne sankcije, poslodavac shvati da mu se više isplati da plati tu kaznu, jer je ona nesrazmjerno manja od cijene koju on poveća. Dakle, nemamo mehanizme. Mi nikada nismo izgradili mehanizme koji će nam omogućiti da mjeru koju uvedemo, provedemo i da vidimo efekte te mjere“, pojašnjava ekonomista Željko Rička.

Sve mjere koje vlast poduzima s ciljem pomoći stanovništva su neznatne u odnosu na rast cijena i nisu usklađene sa rastom plača, navodi Rička. On smatra da je najbolje rješenje jačanje robnih rezervi.

„U svim zemljama se prave robne rezerve. One služe za vanredne situacije. U bivšoj Jugoslaviji je postojao sistem po kojem su sve veće firme morale imati robne rezerve iz kojih se ubacivala roba u trgovine pod nižom cijenom. Ta cijena je privlačila kupce i oni su sami uzimali jeftiniju robu, a oni trgovci koji su željeli da ostave veću cijenu, nisu mogli da prodaju svoju robu. Kada država kontroliše cijenu kroz robnu rezervu, ona diktira cijenu na tržištu i onda se tu cijene dovode u ravnotežu. Mi imamo slabe robne rezerve i nije razvijen mehanizam koji bi mogao spriječiti dizanje cijena bez ikakvog ekonomskog opravdanja”, smatra ekonomist Željko Rička

Akcija „Zaključavamo cijene“ traje do 15 prosinca. Iz Ministarstva trgovine FBiH podsjećaju da se trgovačka društva i dalje mogu prijaviti za učešće u ovoj aktivnosti. Predstavnici poslodavaca ističu da je sve dogovoreno u dosadašnjem toku akcije ispoštovano, da su ostvareni očekivani rezultati i da ima dovoljno količina odabranih proizvoda i za naredni period. Smatraju, međutim, da bi u nekim od narednih akcija trebalo razmišljati o smanjivanju PDV-a na istaknute artikle ili ga potpuno ukinuti na osnovne životne namirnice. Tvrde da bi to povećalo broj trgovačkih društava, ali i proizvoda, dok s druge strane ne bi značajnije oštetilo budžet s obzirom na zabilježen visok stupanj prikupljanja prihoda i poreza u prošloj godini.

Enisa Alibalić