Tijekom 2025. godine građani Tuzle podnijeli su 248 žalbi Instituciji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, što ukazuje na ozbiljne i dugotrajne probleme u funkcioniranju lokalnih i viših razina vlasti, ističu iz Udruženja “Zdrava Tuzla” na čiji zahtjev je Institucija ombudsmena iznijela ove podatke.
Iako Ombudsmeni ne raspolažu uporednim statističkim podacima po gradovima i općinama, struktura zaprimljenih žalbi jasno pokazuje u kojim oblastima institucije najčešće zakazuju.
Prema podacima Institucije ombudsmena, građani su se najčešće žalili na kršenja prava u oblastima diskriminacije, pristupa informacijama, policijskog postupanja, rada pravosuđa i uprave, radnih odnosa, obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, kao i na probleme u vezi s komunalnim uslugama i imovinsko-pravnim odnosima. Ovakav raspon oblasti ukazuje na to da se ne radi o izoliranim slučajevima, već o sistemskim propustima u radu institucija koje su dužne štititi prava građana.
Na razini cijele Bosne i Hercegovine, Ombudsmeni su tijekom 2025. godine zaprimili 3.759 žalbi, pri čemu se najveći broj odnosio na ekonomska i socijalna prava (1.028) te građanska i politička prava (1.014). Posebno zabrinjava činjenica da su među čestim predmetima i povrede prava djece, diskriminacija te prava u pravosuđu i upravi — oblastima u kojima bi zaštita trebala biti na najvišoj razini.
Iz Institucije ombudsmena navode da nedostatak uporednih podataka ne omogućava rangiranje lokalnih zajednica, ali ističu da učestalost i ponavljanje istih vrsta žalbi godinama unazad ukazuju na neadekvatno postupanje nadležnih organa i izostanak trajnih rješenja. Građani se Ombudsmanu često obraćaju tek nakon što iscrpe sve druge mehanizme, što dodatno govori o nepovjerenju u efikasnost institucija na nižim razinama vlasti.
U tijeku je izrada godišnjeg izvještaja za 2025. godinu, u kojem će Ombudsmeni iznijeti preporuke nadležnim institucijama s ciljem otklanjanja utvrđenih povreda i sprečavanja njihovog ponavljanja. Ostaje, međutim, ključno pitanje — hoće li institucije ove preporuke konačno provoditi, ili će građani i dalje biti primorani tražiti zaštitu svojih prava tek kada sistem zakaže.
Ovi podaci još jednom potvrđuju da odgovornost za stanje ljudskih prava ne leži samo na pojedinačnim slučajevima, već prvenstveno na institucijama koje imaju obvezu raditi zakonito, transparentno i u interesu građana.
