Nije ih još mnogo živih. Bivši logoraši iz Auschwitza ondje će danas jedini pripovijedati, a kraljevi, predsjednici, premijeri samo šutke slušati.
Više od 50 državnih izaslanstava većinom najviše razine okupit će se na komemorativnoj svečanosti kojom se obilježava 80 godina otkako su vojnici Crvene armije oslobodili najužasniji među logorima smrti. Auschwitz je postao simbol holokausta koji je nacistička Njemačka provela nad šest milijuna Židova, od kojih je milijun umrlo upravo na tom mjestu od 1940. do 1945.
Dužnosnici muzeja na mjestu bivšeg koncentracijskog logora Auschwitz I i logora za istrebljenje Auschwitz-Birkenau, podignutih u okupiranoj Poljskoj kod grada Oswiecima, rekli su da ovaj put da ne žele govore političara.
Pripovijedat će samo preživjeli, a doći će ih pedesetak – vjerojatno na posljednjoj velikoj komemoraciji na kojoj će ih biti u značajnijem broju.
“Neće biti političkih govora”, rekao je direktor memorijala i muzeja Auschwitz-Birkenau Piotr Cywiński u nedavnom intervjuu za Guardian.
“Želimo se usredotočiti na posljednje preživjele koji su među nama i na njihovu priču, njihovu bol i traumu i na moralne obveze koje nam ostavljaju”, dodao je.
A njih je sve manje jer su većinom vrlo stari i često slabog zdravlja.
Preživjeli koji su govorili uoči obljetnice za agenciju France presse naglašavaju važnost očuvanja sjećanja na ono što se dogodilo kada oni više neće biti živi svjedoci. Upozoravaju i na rastuću mržnju i antisemitizam u svijetu i govore o svojim strahovima da će se povijest ponoviti.
Direktor Muzeja Auschwitz-Birkenau odbacio je bilo kakve paralele između ruskih nedjela u Ukrajini i izraelskog napada na Gazu.
“Pokušavam Auschwitz odvojiti od politike i molim političare da ne ulaze u Auschwitz s politikom.”
Sedam tisuća preživjelih
Kako su u siječnju 1945. sovjetske približavale Auschwitzu, njemački SS-ovci natjerali su 60.000 zatvorenika na hod prema zapadu, poznat kao Marš smrti.
Nacisti su se prije bijega potrudili uništiti svoju tvornicu smrti, digavši u zrak plinske komore i krematorije u Birkenauu.
Crvena armija stigla je 27. siječnja na mjesto ‘apsolutnog zla’, pronašavši tamo oko 7000 preživjelih.
Taj dan UN je proglasio Međunarodnim danom sjećanja na holokaust.
U najvećoj tvornici smrti u Drugom svjetskom ratu točan broj mrtvih nije poznat sa sigurnošću, ali povjesničari ocjenjuju da je pogubljeno ili umrlo od bolesti, gladi i iscrpljenosti oko 1,1 milijun muškaraca, žena i djece, od kojih oko milijun Židova.
Ostali su uglavnom bili Poljaci, Romi i ruski zarobljenici.
Auschwitz-Birkenau postao je najcrnje mjesto pogubljenja Židova u okviru nacističkog ‘konačnog rješenja’.
Mjesto, upisano na svjetsku listu baštine UNESCO-a svake godine posjeti oko dva milijuna ljudi.
Nikada zaboraviti
Četrdesetak preživjelih pristali su govoriti za agenciju France presse uoči obljetnice. Iz 15 zemalja, od Izraela do Poljske, Rusije i Argentine, od Kanade do JAR-a pripovijedali su svoje priče.
“Kako je svijet mogao dopustiti Auschwitz?”, pita se 95-ogodišnja Marta Neuwirth iz Santiaga, rođena u Mađarskoj. Imala je 15 godina kada je transportirana u Auschwitz.
Julia Wallach kojoj je danas skoro 100 godina teško govori o onome što joj se dogodilo. Parižanka je u posljednjem trenutku skinuta s transporta za plinsku komoru. No koliko joj god bilo mučno svjedočiti o strahotama, ne posustaje.
Kao i Naftali Furst, 92-godišnjak rođen u Bratislavi koji godinama obilazi Njemačku, Austriju i Češku kako bi prenio mladima svoja sjećanja tako da ni oni “nikad ne zaborave što se dogodilo”.
Francuskinja rođena u Poljskoj, Ester Senot (97), obećala je umirućoj sestri da će “govoriti o onome što nam se dogodilo.. da nas povijest ne zaboravi”. Stoga je u prosincu bila pratnja skupini mladih u Birkenauu.
Mnogima je svjedočenje dalo smisao životu nakon što su vidjeli svoje roditelje poslane u plinske komore, braću ili sestre odnesene glađu, iscrpljenošću, bolešću. Mnogi su tek nakon rata saznali da su ostali bez cijelih obitelji.
Osamdeset godina kasnije, jesu li njihova svjedočanstva od ikakve koristi? Novinarima kažu da ih boli i zabrinjava stanje u svijetu.Neke ovo doba podsjeća na tridesete godine prošlog stoljeća.
Od Italije koju vodi Giorgia Meloni, čelnica stranke Braća Italije do uspona Alternative za Njemačku (AfD), povratak ekstremne desnice ih užasava.
“Sadašnjost je vrlo mračna”, kaže Bečanin Erich Richard Finsches (97), preživjeli iz Auschwitz-Birkenaua koji je s čuđenjem promatrao povijesnu pobjedu Slobodarske stranke (FPÖ) u Austriji. Kaže da su austrijski birači prevareni kao što je Adolf Hitler rođen u Austriji svojedobno prevario Nijemce.
