BiH je zemlja s najvećim brojem kladionica u Europi, u odnosu na broj stanovnika, piše BHRT. Posljednjih godina građani troše milijarde maraka upravo u kladionicama. Koristi, i to one financijske, od svega toga, najviše imaju organizatori igara na sreću i država putem PDV-a jer se 10 posto slijeva u proračune. Međutim, s druge strane, postajemo zemlja ovisnika o kocki i bolesno društvo, upozoravaju stručnjaci, a vlasti ne čine ništa kako bi počele sustavno rješavati ovaj gorući problem.
Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, u prvih osam mjeseci ove godine, priređivači igara na sreću klađenjem su ostvarili promet veći od milijardu maraka. Najviše novca na kockanje, nešto više od 197 milijuna maraka, potrošili su građani u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
“Ogroman se novac slijeva u kladionice, ogroman se novac izvlači iz džepova naše sirotinje i našeg naivnog naroda koji misle da će na nekakav jednostavan način doći do nekih svojih egzistencijalnih pitanja”, kaže novinarki BHRT-a Martini Krišto Antelj Marko Romić, voditelj Kluba liječenih ovisnika o kocki „KLOK“, Mostar.
Vlasti uopće ne razmišljaju o posljedicama kockanja, upozorava psiholog Marko Romić, koji se godinama bavi liječenjem ovisnika o kocki. Stanje je, kaže, već odavno alarmantno, ali mi kao društvo uopće nismo svjesni težine problema. Upozorava da djeca već u šestom razredu uplate prve kladioničarske listiće, a ovisnici o kockanju postaju već u ranim razredima srednje škole.
Prema procjenama, u našoj zemlji je više od 50 tisuća patoloških kockara. Problemi s kockanjem imaju ozbiljne posljedice, razaraju se kompletne obitelji, ali i društvo.
“Naše vlasti jako pogoduju tome na način da olakšavaju otvaranje tih prodajnih mjesta, da reklame za kockanje i kladionicu imamo na svakom koraku. Reklame koje našoj djeci govore vrlo direktno da kocka uopće nije problem”, Marko Romić, voditelj Kluba liječenih ovisnika o kocki „KLOK“, Mostar.
Ekonomski stručnjaci navode kako prihodi od igara na sreću, imaju i pozitivnu i negativnu stranu za ekonomiju društva. S jedne strane, pune proračun i pogoduju razvoju drugih industrija i usluga koje prate kladionice, dok su s druge strane podložne pranju novca što predstavlja udar na financijski sustav. Smatraju kako je nužno regulirati tu oblast.
“Svi prihodi koji dolaze u proračun entiteta BiH, trebali bi se koristiti za financiranje društvenih djelatnosti, odnosno za one grane koje će biti od koristi za sve nas, kako bi građani koji troše tako velike novce u klađenje imali s druge strane neke koristi u obrazovanju, infrastrukturi”, istaknuo je Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Država treba raditi na pitanju zaštite potrošača, kaže Živko, njihovom obrazovanju i razvijanju svijesti o rizicima i posljedicama koje klađenje nosi. Institucije trenutačno ne poduzimaju nikakve mehanizme da se problemi ovisnosti o kockanju počnu sustavno rješavati, piše BHRT.
