Nakon iznenadne smrti predsjednika Društva pisaca BiH, književnika Hadžema Hajdarevića, koji je preminuo 4. prosinca, Upravni odbor udruženja donio je odluku da dužnost predsjednika Društva pisaca preuzme Jagoda Iličić, dosadašnja dopredsjednica Društva. Književnica iz Tuzle sa izuzetno bogatom biografijom preuzela je ovu dužnost svjesna ogromne odgovornosti, ali i položaja pisaca u Bosni i Hercegovini. U razgovoru za Hrvatski glasnik govori o ovoj temi, ali i daljim planovima.
Razgovarala: Enisa Alibalić
HG: Na mjesto predsjednice Društva pisaca Bosne i Hercegovine izabrani ste nakon smrti pisca Hadžema Hajdarevića. U ovoj godini ostali smo bez mnogih velikih spisateljskih imena. Znamo da je književnost i generalno kultura u Bosni i Hercegovini u zapećku zainteresiranosti onih koji bi je trebali podržati. Uz čast, vjerujem da preuzimate osim velike odgovornosti i veliki teret ovom funkcijom. Zbog čega ste ipak prihvatili da budete na čelu ovog Društva?
Jagoda Iličić: Na posljednjoj sjednici Skupštine Društva pisaca Bosne i Hercegovine održanoj u proljeće, zahvaljujući glasovima članova izabrana sam za potpredsjednicu Društva. Moram dodati da sam do tada bila član Upravnog odbora u dva mandata. Dakle, već sam praktično cijelu godinu dio tima koji ulaže velike napore kako bi društvu omogućili rad i pomogli riješiti nagomilane probleme. Nisam osoba koja bježi od rada i odgovornosti. Kada su mi ostali članovi predsjedništva društva ukazali povjerenje da u ovim tužnim danima preuzmem ulogu v.d. predsjednice prihvatila sam je i iz razloga što sam u timu osoba koje osim velikog književnog talenta krase i energičnost, pouzdanost, ljudskost i značajni rezultati kojima se svi mogu pohvaliti. Čast je i radost imati takve suradnike.
HG: Što su ključni problemi sa kojima se suočavaju pisci u Bosni i Hercegovini? Ukazujete li na njih? I što su rješenja?
Jagoda Iličić: Društvo pisaca Bosne i Hercegovine nema stalni izvor financiranja. Bez novca je teško angažirati tehničku pomoć ljudi koji bi se bavili menadžmentom i svim onim radnjama neophodnim za prikupljanje sredstava i organiziranje događaja. Većina projekata napisana je i ostvarena zahvaljujući volonterskom angažmanu naših članova. Drugi veliki problem je adresa. Dom pisaca više nije objekt koji je siguran za boravak. Zgrada je u ruševnom stanju od krova koji se skoro urušio do dotrajalih instalacija. Postignut je dogovor oko novog prostora koji nam je ustupila Vlada Federacije. Čekamo da se taj dogovor finalizira.
HG: Vi ste u književnosti oko trideset godina. Je li se išta na bolje promijenilo za pisce?
Jagoda Iličić: Ne bih da cijeli ovaj razgovor obojimo sivim tonovima, ali… Nekako cijela situacija sliči na taj krov na zgradi Doma pisaca. U cijelom se društvu urušava sustav vrijednosti i sve se to direktno preslikava na stanje u kulturi pa samim tim i na svakog stvaraoca.
HG: Uz velika imena bosanskohercegovačke književnosti, imamo li među nama kritičnu masu među mladim piscima koji bi mogli iznijeti teret borbe za književnost?
Jagoda Iličić: Kritična masa postoji i među mladima i među starima, ali nam je potrebna pomoć institucija koje bi se morale malo više baviti i književnicima i književnošću. Od toga da ne moramo kucati na ovoliko vrata kao onaj cvrčak iz priče, do svih onih situacija u kojima bi se morali uvažiti i naši glasovi.
HG: Da ne bude da je sve samo borba, što su to svijetli momenti u bosanskohercegovačkoj književnosti? Gdje se jedan mladi pisac, ali i oni stariji, već dokazani mogu predstaviti?
Jagoda Iličić: Biblioteke i ljudi koji ih vode su naši saveznici. Naravno, ne ulažu svi istu energičnost u taj odnos, ali bismo u budućnosti morali graditi čvršće veze. U vremenima kada se knjiga gura u zapećak, a vještina čitanja poistovjećuje s hobijem čudaka, morali bismo kreirati planove i programe koji znače opstanak svih nas koji se knjigama bavimo na ovaj ili onaj način. Postoje biblioteke koje su pune života, osmišljavaju radionice, susrete, festivale…nažalost, postoje i one koje su aktivnost svele samo na posuđivanje knjiga, a to više, u ovakvim vremenima, jednostavno nije dovoljno.
HG: U kojem pravcu vidite dalji razvoj bosanskohercegovačke književnosti?
Jagoda Iličić: Književnost treba pružiti odgovore čovjeku sadašnjice. I ne samo odgovore. Dobre knjige su u stanju pružiti utjehu, osnažiti nas u svim našim ličnim bitkama, biti najgorljiviji borac za istinu, beskompromisno se zalagati za prava svih potlačenih, marginaliziranih nevidljivih, univerzalne ljudske vrijednosti. I ono što je možda najvažnije od svega, nahraniti naš duh i nadahnuti nas da budemo bolji ljudi. To nije samo zadatak BH književnosti nego književnosti uopće. Koliko naši književnici uspiju odgovoriti na sve ove izazove, toliko su bliže izlasku na svjetsku književnu scenu.
Istaknuta književnica Jagoda Iličić ima veoma bogatu biografiju zbog čega zaista zaslužuje biti na čelu Društva pisaca
Jagoda Iličić je rođena 1972. godine u Brezama kod Tuzle, Bosna i Hercegovina. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Članica je Društva pisaca BiH i Društva pisaca TK. Osnivač Dječjeg književnog kluba u Tuzli, (autorica radionica, koordinator aktivnosti ).Autorica ciklusa tv emisija za djecu pod nazivom “Put kroz Liliput” te radio emisija “Mašta može svašta” i “Priča za laku noć”, čiji je cilj promicanje čitanja, umjetnosti i kulturnih vrijednosti iz okruženja
Sudjelovanje na kulturnim manifestacijama:
-Dani Balkana u Minhenu kao predstavnik BiH i animator dječjeg programa 2009. i 2011. godine. Na ovoj manifestaciji upriličene su promocije knjiga „Nomadi“ i „Brkovi od kečapa“.
-Sarajevskim danima poezije 2012. godine.
-Susretima pisaca za djecu „Vezeni most“ (od osnivanja).
-Književnim susretima u Gradačcu 2010. i 2013.godine.
-Susretima pisaca za djecu u Bosanskoj Krupi 2011. 2012. i 2013.godine
-Autor i koordinator projekta „Dječji književni klub“ u okviru Društva prijatelja knjige „Mali princ“. Riječ je o pričaonicama- radionicama koje okupljaju veliki broj djece u Tuzli. Klub organizira promocije knjiga, susrete s piscima, književne bazare, časove lektire…
Priče i pjesme prevedene na njemački, engleski i francuski jezik.
- NAGRADE:
-nominacija za najbolju knjigu objavljenu 2006. godine (zbirka priča i igrokaza za djecu Nisam kriv što sam krokodil)
-nominacija za najbolju knjigu objavljenu 2008. godine (roman Gutači vremena)
-nominacija za Malog Princa 2011. godine (zbrka priča i igrokaza za djecu Brkovi od kečapa)
-nagrada Mali Princ za najbolju knjigu za djecu i mlade na području Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore 2013. godine
(roman Uspavanka za Knjigosaura)
-nagrada za najbolju neobjavljenu priču za djecu u BiH, Bosanska Krupa, susreti pisaca za djecu “Stazama djetinjstva” 2013. godine (priča Čuvar osmijeha)
-Nominacija za nagradu u oblasti dječje književnosti Astrid Lindgren 2015.
-Nagrade Fondacije za izdavaštvo BiH za knjige :
-zbirka pjesama “Pjesma ribareve žene” 2014. godine ( Dobra knjiga, Sarajevo)
-roman Kako preživjeti smak svijeta, 2016. godine (Planjax, Tešanj)
-roman Čovjek koji je imao loš dan 2017. godine ( Dobra knjiga, Sarajevo)
-roman Ptica 2020. Godine (Planjax, Tešanj)
-Nagrada Fondacije kralja Fahda u Sarajevu za priču za djecu, Mama, to sam ja
-Nagrada Društva pisaca za najbolju knjigu za djecu i mlade objavljenu u 2014.godini , za knjigu Školske bajke i Put u središte priče 2017.
-Nagrada za najbolju priču na susretima Zija Dizdarević 2016. godine
-Nagrada Šukrija Pandžo za najbolji neobjavljeni rukopis za djecu i mlade, rukopis Zločesta ptica i neljubičanstvena djevojčica, Školegijum 2017. godine
-Nagrada za priču inspirisanu ženama koje su živjele i vladale u europskom srednjovjekovlju Marko Martinović Car u Vitezu
-Nagrada “Stablo nasred svijeta” za najbolju priču za djecu, Mostar 2018.
-Nagrada “Krešimir Šego” 2021.
-Medijska nagrada Superžena 2016. u organizaciji radio Kameleona
OBJAVILA:
Zbirku priča i pjesama „Snovi sedefaste školjke“ 1999. god u izdanju Bosanske riječi iz Tuzle. Knjiga prevedena na njemački jezik.
Zbirku priča i igrokaza za djecu „Nisam kriv što sam krokodil“ 2006.god. (nominirana za nagradu DPTK 2006.god.) .
Roman „Gutači vremena“ (knjiga nominirana za nagradu DPTK 2008. god.).
Novelu „Nomadi“ 2009.god.
Zbirku priča i pjesama za djecu „Brkovi od kečapa“ 2011. godine, (knjiga nominirana za regionalnu nagradu Mali princ koja se dodjeljuje najboljoj knjizi za djecu obavljenoj na području BiH, Srbije, Srne Gore i Hrvatske u protekloj godini.).
Roman za mlade Uspavanka za Knjigosaura (nagrada Mali Princ za najbolje djelo u regiji objavljeno 2012. godine)
Zbirku pjesama Vanila, med i suncokreti 2013. godine
Slikovnicu Priča o zmaju jedincu (The Only Son of the Dragon), na engleskom jeziku, dostupna na Amazon.com
Autorica čitanke Liliput za prvi razred devetogodišnje osnovne škole
Koautorica čitanki: Potraga za blagom, Čarobna šuma, Čarolije malog svijeta
Autorica i voditeljica ciklusa tv emisija za djecu “Put kroz Liliput” snimljenih 2013. godine
Autorica i voditeljica radio emisija za djecu “Mašta može svašta” i Priča za laku noć u period od 1995. -1996. godine
