Preminuo je Hadžem Hajdarević, pjesnik, prozni pisac, esejist, publicist, pisac za djecu, urednik i priređivač djela drugih autora i naučni radnik u oblasti jezika.
Hadžem Hajdarević je rođen 18. srpnja 1956. godine u Kruševu kod Foče.
Osnovnu školu je završio u Popovu Mostu, zatim Gazi Husrev-begova medresu u Sarajevu, nakon čega zavšava studij jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Tijekom studija i poslije radio je kao lektor u izdavačkoj djelatnosti tadašnjeg Starješinstva Islamske zajednice. Dugi niz godina je bio profesor bosanskog jezika u Gazi Husrevbegovoj medresi u Sarajevu.
Pored poezije, pisao je i prozu, književnu kritiku, bavio se publicističkim radom, ali prvenstveno je bio i ostao pjesnik. Bio je novinar i član redakcije I.I.N. Preporod, te dugogodišnji kolumnist tog lista.
Bio je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, član bosanskog PEN-a te, od obnoviteljskog osnivanja, član Matičnog odbora Kulturnog društva Bošnjaka “Preporod” . U tijeku rata uređivao je Muslimanski glas (list je od Saveza novinara BiH proglašen listom godine u Bosni i Hercegovini za 1992. godine), a nakon združivanja ovog lista s Ljiljanom bio je odgovorni urednik Ljiljanovog izdanja u zemlji.
Objavio je dvanaest knjiga poezije, više pjesničkih izbora, zatim nekoliko knjiga proza, kolumni, eseja, čime se, kad je u pitanju žanr, ubraja u najrazrodnije suvremene bosanskohercegovačke autore. Knjige odabranih Hajdarevićevih stihova izišle su na bugarskom, francuskom, engleskom, slovenskom, poljskom i njemačkom jeziku. Prevođen je i na arapski, flamanski, mađarski, makedonski, danski, ruski, ermenski, italijanski, turski, ukrajinski i druge jezike… Dobitnik je više književnih nagrada: Nagrada Trebinjskih večeri poezije (1981.), Nagrada “Skender Kulenović” (1996.), “Planjaxova” nagrada za najbolju knjigu pjesama (2005.), nekoliko bh. i regionalnih nagrada za najbolju kratku priču i dr. Zastupljen je u svim novijim antologijama bosanskohercegovačke i bošnjačke poezije i kratke priče.
Jedan je od autora Rječnika bosanskog jezika (Sarajevo, 2007.), koautor Pravopisnog priručnika bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika sa osnovama gramatike (Sarajevo, 2013.), itd. Upjevao je na bosanski jezik neke od značajnijih bošnjačkih pjesnika koji su pisali na orijentalnim jezicima, poput Divana Fadil-paše Šerifovića. Na bosanski je upjevao i Ilahinamu perzijskog klasika Feriduddina Muhammeda Attara (XII. i XIII. st.), te Kaside-i-burdu egipatskog pjesnika Ebu Abdullaha Šerefuddina el-Busirija iz XII. stoljeća. Autor je ili koautor više čitanki za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini.
Od 2002. pa do 2012. godine bio je, u okviru redovitih aktivnosti Društva pisaca BiH, predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodne književne manifestacije “Sarajevski dani poezije”, a krajem ožujka 2018. izabran je za predsjednika bosanskohercegovačkoga Društva pisaca. Posljednjih dvadesetak godina, radio je u Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.
