Zoran Filipović Zoro, istaknuti fotograf i angažirani umjetnik, dobitnih brojnih međunarodnih priznanja, čije je ime u svijetu fotografije poznato diljem planete zemlje, u utorak 4. travnja predstavit će se u Tuzli, u Galeriji Kristiana Krekovića u 20, 00 sati svojom izložbom fotografija „1993.“ Izložbu će otvoriti gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić.
Trideset godina nakon strašnih razaranja u Bosni i Hercegovini, fotografije Zorana Filipovića podsjećaju nas na veoma tešku nedavnu bosanskohercegovačku povijest, ali i na važnost fotografije koja na autentičan i istinit način postaje svjedokom jednog vremena. Filipovića mnogi nazivaju legendom ratne fotografije koje su objavljene u uglednim svjetskim medijima. Bio je dio tima najprestižnije svjetske footoagencije Magnum u Parizu i fotografije je objavljivao pod pseudonimom Zoro. Zoro je postao planetarni fotografski brend i svi su tražili Zoroa, a ovo ime je odabrao, jer se uvijek osjećao da želi biti borac za pravdu iako je od naoružanja imao jedino svoj fotoaparat.
„Ja sam 1991. godine bio tamo gdje me je srce nosilo. Bio sam u Vukovaru, Dubrovniku, a nakon toga 1993. godine me srce vodilo u moju rodnu Bosnu i Hercegovinu, najviše u Sarajevo. Sve to je predstavljeno i u mojoj dvadeset i drugoj knjizi koja se zove „1993.““, kaže Filipović.
Prije toga zoran Filipović je bio dvije godine na Kosovu gdje je pratio tamošnja politička zbivanja i kaže veoma je malo ljudi željelo prihvatiti i vidjeti da se sprema raspad jedne zemlje, što je kasnije završilo nemilosrdnim sukobima.
„Ja sam to vidio kada je počelo na Kosovu 1989. godine. Okidač za mene je bila slika balkanskih rudara u rudniku Stari trg u Trepči, par tisuća metara pod zemljom, koji su odlučili ostati dolje dok se uvjeti u njihovoj zemlji ne poprave. Kosovo je bilo pod strašnom srpskom represijom. Tada sam bio reporter uglednog političkog tjednika „Danas“ i magazina „Start“ i otišao sam tamo na svoju ruku i ostao dvije godine“, kaže Filipović kako je sve počelo.
Zbog svog angažiranog reporterskog djelovanja, želje da zabilježi istinu gdje je to god bilo moguće, bio je čak uhićen od strane srbijanske policije, osumnjičen i proglašen hrvatskim špijunom. Tijekom njegovog boravka na Kosovu vrlo često je bio privođen u tadašnje postaje milicije, vršen je pritisak na njega da napusti Kosovo.
„Jer ja sam bio neugodni svjedok koji nije bio Albanac.“
Nakon Kosova, Zoran Filipović Zoro bio je na najvažnijim hrvatskim bojišnicama, svjedočio velikim razaranjima i ubojstvima civila. Njegove fotografije obišle su cijeli svijet, a iako je to bilo veoma teško i neizvjesno vrijeme, Filipović nikada nije želio napustiti mjesta stradanja, jer je znao koliko je sve ono čemu svjedoči i bilježi fotografijom važno za budućnost. Zanimljivo je kako su na njegovim fotografijama najviše zabilježene sudbine ljudi, što govori o njegovoj osjećajnosti prema čovjeku, dok ruševine nisu bile toliko česta tema njegovih fotografija.
U više navrata Zoran Filipović Zoro je ulazio u opkoljeno Sarajevo, a fotografije koje će biti predstavljene u Tuzli na izložbi svjedoče o mnogim detaljima života ljudi u Sarajevu pa i onima kako nije bilo niti jednog drvca ratnih sarajevskih zima za naložiti, sve do 1995. godine.
„Odlazak u opkoljeno Sarajevo je bio logičan slijed, nakon opkoljenog Vukovara i Dubrovnika. Sarajevo bilo mjesto u kojem, ako čovjek iole drži do sebe, mora biti i svjedočiti“, kaže Filipović.
Priznaje da nije bilo nimalo lagano.
„Ali ja sam sam sebe uvjeravao da sam normalan i da je sve to što ja radim i što se meni događa, da je to normalno. Naravno da nije bilo normalno i naravno da me to kasnije sve dohvatilo. U tom trenutku dok se događalo nije ostavljalo nikakve posljedice, ali poslije kada je taj adrenalin splasnuo sve je polako nadolazilo. Ja se sjećam da u ratu nitko nije bio prehlađen, nisam vidio nijednog čovjeka kojije kihao, jer su te adrenalin i volja za životom držali jakim i otpornim“, priča Filipović i dodaje kako je lebdio pod punom ratnom opremom. Imao je, kaže toliko snage u sebi, a sada nema ni pet posto toga.
Istinu o ratu u Bosni i Hercegovinu, Filipović je prenosio diljem svijeta, a te vrijedne fotografije sutra će moći pogledati i građani Tuzle te prelistati jedinstvenu monografiju na 288 stranica „1993.“
„Knjiga „1993.“ otkriva i drugu stranu moje memorije gdje sam ja postao svjestan da me to pratilo, da nije lako proći to sve i ostati neokrznut, ostati čitav, nedodirnut. Naravno da me to sve dodirnulo veoma duboko. Sva ta sjećanja, iako možda ja u nekom trenutku nisam racionalno svjestan njih, ona su duboko pohranjena u mojem unutarnjem biću i nekada isplivaju snažno u obliku snova, mora. Dugo vremena sam se učio, nakon što je rat prestao, zaboravljati. Htio sam to odagnati od sebe. I kada sam mislio da sam uspio, sve se ponovno vratilo kada sam počeo raditi na ovoj knjizi „1993.“. Sve me to ponovno stiglo“, kaže nam Zoran Filipović.
Izuzetno je vrijedno posjetit izložbu u Tuzli i upoznati Filipovića koji nije samo fotograf, nego povjesničar za budućnost. Njegova knjiga „1993.“ koju ćemo u Tuzli imati priliku vidjeti, prelistati i kupiti je, popraćena je tekstom, dnevničkim zapisima Zoroa koji objašnjavaju kontekst svake nastale fotografije.
Treba naglasiti da su knjige Zorana Filipovića Zoroa „1991.”, kojima je dokumentirana srpska agresija na Hrvatsku“, kao i „1993.“ ocijenjene kao jedno od najboljih ratnih svjedočanstava generalno u svjetskoj književnosti.
Organizatori ove hvale vrijedne izložbe su HKD Napredak Glavna podružnica Tuzla i Franjevački samostan Tuzla.
Maja Nikolić
