Naslovna Istaknuto 9. svibnja: U kakvom duhu dočekujemo Dan Europe

9. svibnja: U kakvom duhu dočekujemo Dan Europe

113

Diljem Bosne i Hercegovine, brojnim kulturnim događajima i svećanostima proslavlja se Dan Europe. No, pitanje je u kakvom duhu u našoj zemlji dočekujemo ovaj važan datum, jer znamo da se ljudi i njihova vrijednost ocjenjuju uglavnom koliko su materijalno, a ne kao ljudska bića.

Bosna i Hercegovina ima svoje povijesno iskustvo i svoje breme iz prošlosti, s kojima se suočava samostalno i u odnosima s drugim zemljama. Europski projekt koji je ujedinio zemlje Europe koje su također nekada bile razjedinjene i ratom zahvačene, danas su slobodne zemlje i zemlje ujedinjene u miru. Bosna i Hercegovina teži, barem deklarativno biti dio Europske zajednice  mira i pomirbe. Međutim, Bosna i Hercegovina još uvijek nije demokratska država, na začelju je po poštivanju ljudskih prava, a u vrhu ljestvice po nepotizmu i korupciji.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle kaže za Hrvatski glasnik, da današnji dan treba slaviti prvenstveno kao dan pobjede nad fašizmom, jer je i Europa ovaj datum uzela kao svoj poseban dan i time dala posebnu vrijednost devetom svibnju 1945.godine.

„Međutim, u Bosni Hercegovini se više govori kao o Danu Europe, nego o danu pobjede nad fašizmom. I to je razumljivo, jer dokaz je da fašizam nije pobjeđen 1945.godine, da je on mutirao i mutira u raznim oblicima i da živi i danas širom Europe. Nažalost fašizam živi i na ovim našim prostorima“, kaže Vehid Šehić.

Ističe da mu kao čovjeku teško pada kada vidi ljude da obilježavaju dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, a da su neiskreni u svojoj opredjeljenosti da su antifašisti.

„Dokaz tome je da je naš javni prostor u cijeloj BiH zagađen nazivima ulica, škola, ustanova  imenima ljudi koji su bili na pogrešnoj strani od 1941. do 1945. godine. Ovdje treba na čelo zemlje staviti ljude koji su istinski borci za humane ideje vrijednosti, solidarmosti, kozmopolitizma, jednakosti svih pred zakonom. To su lijepe i plemenite ideje koje, nažalost, danas u BiH nemaju nikakvo uporište u mnogim vladajućim strukturama ovdje. To treba jasno reći“, kaže Šehić.

Premda se svi u BiH zalažu za Europsku uniju, zaboravljaju često u svojim aktivnostima da Europska unija počiva na principima antifašizma. Poznato je i da je sam njemački narod doživio jednu kolektivnu katarzu te su se uspjeli suočiti sa svime onim što je njihov nacistički režim donio kao zlo cijelom svijetu. U  mnogim drugim državama, režimi se nikada nikada nisu ogradili od fašizma i nacizma kao što je to uradila Njemačka.

„Nama bi Njemačka trebala biti primjer, da smognemo snage i suočimo se sa činjenicama iz naše prošlosti, da ne dozvolimo reviziju ove bliske prošlosti. Obilježava se evo i događaj poznat kao „Bitka na Neretvi“ koji pokazuje koliko treba voditi računa o ranjeniku. Obilježavamo i stradanja u Jasenovcu. Mi bismo zato trebali svi zajedno, bez obzira na nacionalnu pripadnost ili na religijsku pripadnost, u svim tim nedužnim bićima vidjeti Božja bića. I kada bi ih gledali tako, a ne po nekoj nacionalnoj pripadnosti, onda bismo stvorili jedan novi vrjednosni sud, jedan ljudski odnos prema žrtvama, vratili moral našim životima, vratli bi dostojanstvo kojeg nažalost danas nema zahvaljujući vlastodršcima koji trenutno vladaju ovom državom“, rekao je za Hrvatski glasnik Vehid Šehić.

Treba podsjetiti, i da se fašizma nisu nikada oslobodile ni zemlje koje se danas nazivaju demokratskim državama u kojim se sve više pojavljuju razni desničarski pokreti.

„Ja nisam pristalica da se tako olako sve naziva fašizmom ili nacizmom. Mi se moramo boriti protiv narastajuće ksenofobije, narastajućih desničarskih  pokreta koji ljude ne gledaju na isti način, kao što ih nisu gledali ni 1941. godine. Tako da bi se morao u Europi i čitavom svijetu stvoriti jedan novi antinacionalistički pokret kako bi ovaj prostor učinili ugodnim za život, jer najgore je kada život prolazi u strahu“, kaže na kraju razgovora za HG predsjednik Foruma građana Tuzle.

Svijet danas nema mnogo državnika koji bi mogli biti veoma važni autoriteti u pokretanju procesa moralnog pročišćenja i borbe protiv onih koji žele zatomiti kulturu sjećanja na sve ono što se i loše i dobro dogodilo.

Ipak, ljudi nikada ne bi smjeli sebi dozvoliti da dijete umre u njima, dječja iskrenost, ljubav, praštanje. Ukoliko te vrijednosti čovjek izgubi, pitanje je u kakvo ljudsko biće izrasta. To bi trebala biti i ključna poruka, kako Dana Europe, tako svagdašnja odrednica svih nas.

Maja Nikolić