Migrantski kamp Lipa na sjeverozapadu BiH pokušava se pretvoriti u stalni prihvatni centar, ali njegovi stanovnici čine sve kako bi ga napustili i krenuli u pokušaj prelaska hrvatske granice i odlazak na zapad Europe.
U Lipu, udaljenu dvadesetak kilometara od Bihaća, u četvrtak je stigla povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylva Johannson.
Teret migrantske krize treba se pravednije raspodijeliti po cijeloj BiH, rekla je.
“Vidimo potrebu za boljom podjelom tereta migrantske krize, da svi dijelovi Bosne i Hercegovine budu dio upravljanja migracijama”, naglasila je Johansson.
Kamp Lipa nalazi se dvadesetak kilometara od Bihaća, podalje od naseljenih mjesta. U njemu je neslužbeno smješteno oko 800 migranata, većinom iz Pakistana i Afganistana. Dijelom je izgorio u prosincu prošle godine, nakon čega je bosanskohercegovačka vojska ondje postavila šatore.
Ilegalni migranti ranije su većinom bili smješteni u kampu Bira u Bihaću, opremljenom europskim sredstvima, koji je zatvoren u rujnu 2020. zbog protivljenja građana i lokalnih vlasti.
Johansson je rekla da je zatvaranje Bire bila pogreška. U Lipu je, kaže, stigla zbog zabrinutosti o humanitarnoj krizi nakon požara. Istaknula je kako se danas vidi napredak uvjeta u kojima su migranti.
“Naša odgovornost je da upravljamo migracijama na uredan način, da oni koji trebaju dobiju međunarodnu zaštitu, ali i da se ostali vrate u zemlju porijekla”, rekla je Šveđanka i naglasila da se uvijek treba podsjetiti da i oni koji nemaju pravo ostati u EU-u imaju svoja prava i dostojanstvo.
Naglasila je i potrebu osnaživanja kapaciteta za upravljanje ilegalnim migracijama u BiH, poput ubrzavanja procesa odobravanja ili odbijanja azila.
Premijer Unsko-sanskog kantona županije Mustafa Ružnić u Lipi je rekao da novi europski pakt o azilu i migracijama, o čemu Johansson pregovara s državama članicama, predviđa vraćanje migranata na vanjske granica EU-a, zbog čega će BiH biti najviše pogođena i na to se mora pripremiti.
Prema procjenama Europske komisije, u BiH se trenutno nalazi oko 8 tisuća migranata, a većinu tereta krize nose Unsko-sanski kanton i Sarajevo.
Član predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodiku siječnju ove godine odbacio mogućnost da se migrante smjesti na prostoru njegovog entiteta, rekavši da na prostoru RS neće biti migrantskih centara. U četvrtak je pak migrante u BiH nazvao ološem.
Johansson danas dolazi u Sarajevo gdje će se sastati sa članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH i lokalnim agencijama zaduženim za migracije.
Švedska političarka, koju je Politico prozvao lijevim krilom socijaldemokratske stranke, smatra kako migracije nisu egzistencijalna kriza za Europu, nego nešto čega je uvijek bilo i bit će.
“Moramo bolje upravljati migracijama, to nije raketna znanost i to se može”, rekla je u rujnu u razgovoru za emisiju EU Scream.
Migracije nisu kriza. To je normalno i događa se uvijek, kazala je Johansson, naglasivši da u Europu godišnje stiže oko 2,5 milijuna legalnih i 140 tisuća ilegalnih migranata te kako Europa više nije u situaciji kao 2015. kad su na kontinent stizali milijuni izbjeglica. Kamp je izgorio u požaru u prosincu prošle godine.
Izbjeglice i migranti trenutno borave u šatorskom naselju koje su uz kamp u izgradnji podigli pripadnici vojske BiH, ali unatoč tome što imaju smještaj, oni žele dalje u novu “igru”, kako nazivaju pokušaj prelaska hrvatske granice i potom odlazak prema zapadu Europe.
Europska unija uložila je u rješavanje migrantskog pitanja u BiH od 2015. nešto manje od 90 milijuna eura.
Građani Bihaća primili su migrante otvorena srca 2015., ali u međuvremenu se osjećaj mijenjao. Danas ima i antagonizma prema njima.
Od 2018. Bosna je glavni pravac kretanja desecima tisuća ljudi koji bježe pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku, u Aziji i Africi.
“S vremenom su migranti preplavili grad, turizam se gasio, došlo je ponekad do nemilih scena internih sukoba među njima”, rekao je europski izvor.
Premda većina migranata i izbjeglica u BiH boravi u centrima, stotine ih ilegalno žive u napuštenim kućama, tvornicama ili improviziranim kampovima u šumi. Osim nehumanih uvjeta života, neki migranti doživjeli su otvoreno neprijateljstvo u regiji.
