U Zagrebu je održana zajednička sjednica hrvatske Vlade i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, druga u mandatu Vlade premijera Plenkovića. Na dnevnom je redu bilo niz zaključaka od zajedničkog interesa, kojima bi se dodatno trebali unaprijediti odnosi dviju zemalja. Od otvorenih pitanja, najveću pozornost privukla je rasprava o zbrinjavanju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH, započela je obraćanjem premijera Andreja Plenkovića članovima vijeća i predsjedateljici Borjani Krišto. Premijer je naglasio kako je zadovoljan kontinuiranim partnerstvom Hrvatske i BiH.
“Veliko mi je zadovoljstvo da se danas održava treća zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade RH. Cilj ove sjednice je nastavak iskrenog, a rekao bih kontinuiranog i ustrajnog partnerstva Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske u svim aspektima suradnje. Ovakve sjednice služe kao putokaz i okvir međuresornoj suradnji koja će se odvijati u razdoblju pred nama. Bosna i Hercegovina je naša prijateljska susjedna zemlja koju poštujemo. Poštujemo njen teritorijalni integritet, poštujemo njeno ustrojstvo”, istaknuo je.
Plenković je naglasio kako je sjednica koncipirana u tri segmenta.
“S te strane smo koncipirali današnju sjednicu u tri segmenta. Prvi je da snažno podržimo europsku perspektivu Bosne i Hercegovine. Druga tema je unaprijeđivanje gospodarske, prometne, energetske i prekogranične suradnje. Treća tema je stabilnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine”, rekao je.
“Želimo da se naši povjesni, zemljopisni i prometni odnosi reflektiraju u dinamici naših političkih odnosa u vremenu izmjenjenih geopolitičkih okolnosti”, zaključio je.
“Radi se na političkom jedinstvu i strateškom partnerstvu. U tom procesu je važno da se međusobno dobro razumijemo i podupiremo. Proces puta BiH u EU je bitniji nego ikad prije”, naglasio je premijer Hrvatske.
Plenković je čestitao Bosni i Hercegovini na povijesno brzom izbornom i postizbornom procesu.
“Želim vam čestitati, u ovih prvih pola godine, slijedom općih izbora koji su održani u BiH na brzom formiranju središnje vlasti, a isto tako i na razini entiteta i županija. Posebno na učinkovitosti rada Vijeća ministara kojim predsjedate gospođo Krišto”, rekao je.
“Pokazali ste po brojnošću sjednica i po točkama na dnevnom redu da ste vrlo ozbiljno prionuli reformskim naporima”, dodao je.
Predsjednik Vlade RH je naglasio kako postoji tridesetak tema koje su otvorene na sjednici. Jedna od onih koju je posebno istaknuo jest gospodarska suradnja. Rekao je kako je došlo do porasta robne razmjene i ulaganja.
“Došli smo na 4 milijarde eura robne razmjene. To govori o intezitetu naših odnosa. Hrvatska je nakon Austrije drugi ulagač u Bosni i Hercegovini. Želimo intezivirati energetsko i infrastrukturno povezivanje”, rekao je.
Plenković je najavio projekt povećanja kapaciteta LNG terminala na Krku. Pozvao je susjede na dublje energetsko povezivanje.
“U kontekstu energetske krize želim ponoviti da je Hrvatska prije nekoliko godina donijela dalekovidnu i stratešku odluku, a to je da investira u LNG terminal na otoku Krku. Kapaciteti su 2,9 milijardi kubika. Mi smo donijeli odluku da povećamo kapacitete na 6,1 milijardu kubika, čime omogućujemo da taj terminal postane regionalno čvorište, ne samo za Hrvatsku nego i za susjedne zemlje”, kazao je.
Premijer Andrej Plenković je nastavio u tonu europskih i euroatlantskih integracija. Rekao je kako ne želi da trenutni položaj Hrvatske bude barijera Bosni i Hercegovini.
“Novi međunarodni položaj Hrvatske je prilika za BiH. Mi ne želimo da naše članstvo u Šengenu predstavlja barijeru za građane BiH. Podržati ćemo BiH na putu prema EU. Podržat ćemo vaše unaprijeđenje odnosa i sa NATO-om u mjeri kojoj će BiH iskazivati te ambicije”, nastavio je.
Plenković je naglasio kako Hrvatska u potpunosti podržava odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta u njegovim odlukama. Odbacio je optužbe da su promjene bile usmjerene samo na boljitak Hrvata.
“Mi smo kao Vlada RH podržali odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, jer smo njegove odluke doživjeli kao okvir za učinkovitije funkcioniranje institucija BiH i još skladnije odnose unutar zemlje”, ustvrdio je.
“Svi napori koje je Hrvatska uložila, bili su principijelnog karaktera, kao prijatelj partner i bili su usmjereni ne samo na zaštitu prava Hrvata, nego prema boljitku čitave zemlje”, zaključio je Plenković.
Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto naglasila je da sjednica ima velik značaj i važnost u potvrđivanju dosadašnjih dobrih i nadasve prijateljskih odnosa dviju zemalja, ali i spremnosti u daljnjem jačanju i unaprjeđenju suradnje na svim poljima.
Dodala je da europska agenda BiH predstavlja važnu sponu u bilateralnim odnosima s Republikom Hrvatskom kao članicom Europske unije i upućuje na još sadržajniju i intenzivniju suradnju na regionalnom i širem globalnom planu.
“Svjesni smo iznimnog značaja i uloge Vlade Republike Hrvatske u procesu donošenja odluke Europskog vijeća od 15.12.2022. i na tome vam veliko hvala. Dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH poticaj je svima nama da ubrzano krenemo s provedbom reformskih procesa i da intenziviramo našu međusobnu suradnju”, kazala je Krišto.
Naglasila je da je pored europskih integracija, kao jednog od ključnih prioriteta ovog saziva, regionalna suradnja također tema kojoj su posvećeni istaknuvši da je RH jedan od najznačajnijih gospodarskih i trgovinskih partnera BiH u smislu povećanja robne razmjene za 50% u odnosu na 2021. godinu.
“Gospodarska povezanost pridonosi razvoju obje zemlje i jačanju regionalne stabilnosti. U tom kontekstu izrazila bih veliku zahvalnost za vašu nesebičnu pomoć tijekom brojnih projekata koje je RH realizirala u Bosni i Hercegovini”, zaključila je Krišto.
Premijer Andrej Plenković rekao je u utorak da će Hrvatska primijeniti najviše sigurnosne standarde pri izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada blizu granice s Bosnom i Hercegovinom, ali je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac iz redova SNSD-a najavio je da će tražiti potporu Europske unije za pronalazak nove lokacije odlagališta.
Lokacija izgradnje odlagališta je “na brdovitom, nenaseljenom području na kojemu bi se skladištio nizak i srednji radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško, rekao je Plenković na kraju zajedničke sjednice u NSK.
Premijer Republike Hrvatske je poručio da se radi o otpadu “koji vrlo malo zrači” poput zaštitne odjeće, rukavica, krpa i slično. Odlagalište “nije predviđeno za skladištenje istrošenog nuklearnog goriva” koje pripada visokom radioaktivnom otpadu.
No Košarac smatra da je određena lokacija odlagališta neprihvatljiva i da će ugroziti zdravlje obližnjeg stanovništva.
“Mi i dalje pozivamo sve da nam se pridruže u tome da se nađe treća lokacija”, rekao je Košarac u utorak bosanskohercegovačkim medijima nakon zajedničke sjednice.
