Naslovna Istaknuto Uz svjetski dan srca dr. Ivana Iveljić poručila: Čuvajte svoje srce!

Uz svjetski dan srca dr. Ivana Iveljić poručila: Čuvajte svoje srce!

270

Svjetski je dan srca, dan podsjećanja da su kardiovaskularne bolesti prvi uzrok smrtnosti kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini.  Porazna je činjenica da su glavni uzročnici ubrzan način života, nepravilna prehrana, pušenje, konzumacija alkohola, ali i stres. Samo kroz Kliniku za invazivnu kardiologiju UKC-a Tuzla u jednoj godini pomoć zatraži više od dvije i pol tisuće pacijenata. Zbog načina života kakav živimo i sve starije populacije očekuje se porast kardiovaskularnih bolesti.

Dr. Ivana Iveljić, šefica Odjela za interventnu kardiologiju UKC Tuzla kaže nam da su statistike o broju oboljelih i umrlih sve teže. Posebno su, kaže, ugrožene zemlje koje imaju nizak životni standard, a među njima je i Bosna i Hercegovina.

„Mi na Invazivnoj kardiologiji imamo svaki dan sve više i više pacijenata i to znaju biti jako teški slučajevi. Infarkt je ubica broj jedan i to je najveći uzrok smrtnosti kako kod nas tako i u svijetu. U Bosni i Hercegovini se nažalost ne vode statistike o broju srtnosti, ali prema nekim grubim procjenama 60 posto smrti je od kardiovaskularnih bolesti“, kaže dr. Iveljić.

Različiti su čimbenici rizika, a počinju još od djetinstva.

„Moramo krenuti od škola, moramo vidjeti šta nam djeca jedu u školama, jesu li to hamburgeri i brza prehrana. Odatle prvo moramo početi djelovati, jer prvo kako možemo smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti je način ishrane. Danas jako malo ljudi pazi šta jede. Mi jesmo siromašna zemlja, ali mi smo plodna zemlja, ljudi imaju bašte i mogu prehranu bazirati što više na voću i povrću“, ističe ova liječnica s višegodišnjim iskustvom u liječenju najtežih srčanih bolesnika.

Zanimljivo je kako u zemljama čiji je životni standard na niskim razinama, tu je najviše pušača.

Pušenje dovodi do toga da stalno povećava srčanu frekvenciju te povećava gustoću krvi, dovodi do sužavanja srčanih i moždanih krvnih žila što onda dovodi do otpora protoka krvi.

„Mi imamo sve više mladih pacijenata, tu prije svega mislim na pacijente iznad trideset godina koji imaju strašno povišen holesterol. Loša frakcija holestrerola se taloži u krvnim sudovima i što je veći procenat tog lošeg holesterola dolazi do toga da krvne žile budu sve bolesnije“, kaže na dr. Ivana Iveljić.

U borbi protiv kardiovaskularnih bolesti najbolje pomaže fizička aktivnost. Samo 150 minuta tjedno fizičke aktivnosti daje mogućnost smanjenja oboljenja krvnih sudova za čak 30 posto. Smanjiti sol, šećer, unos procesuirane hrane značilo bi jednu zdravu budućnost i smanjenje bolesti srca.

Iako je u bolestima srca ključna prevencija, veoma mali broj pacijenata se obraća liječniku, a preporuke se da osobe od 25 godina i stariji jednom u pet godina provjere svoj lipidni status.

„To je vrlo jednostavno, da vam neko posluša srce, pluća, izmjeri pritisak i uradi osnovne laboratorijske nalaze. Pacijenti iznad trideset godina, pogotovo s ovim modernim načinom života ili pacijenti s porodičnom anamnezom, nalaze trebaju i češće provjeravati. U Bosni i Hercegovini se jako malo ulaže u preventivnu medicinu, a mi prevencijom možemo spriječiti 70 posto kardiovaskularnih oboljenja. To nije mala stvar“, preporučila je dr. Ivana Iveljić, šefica Odjela za interventnu kardiologiju UKC Tuzla.

Uz nezdrav način života, riziku od kardiovaskularnih oboljenja uveliko pomaže stres kojemu su ljudi izloženi.

„Ja imam puno mladih pacijenata koji dođu s akutnim srčanim udarom. Nikakvih faktora rizika nemaju, nisu pušači, nemaju hipertenziju, masnoće su im uredne. Ali šta? To su mladi ljudi koji su izloženi stalnom stresu. Da li je to stres zbog ove životne situacije koju imamo, da li imaju stresan posao, karijeru. Stres može uduplati postotak  dobivanja infarkta. Kako ćemo se riješiti stresa? Šta ćemo s tim stresom? Ne možemo promijeniti niti ostaviti posao. Ali ako imamo neku fizičku aktivnost, ako šetamo, ako se trudimo da spavamo dovoljno, rizik od infarkta možemo smanjiti.“

O svemu ovome ne bi se smjelo govoriti i pričati samo danas, nego svakodnevno govoriti o ovoj prevažnoj temi. Također, sami možemo doprinijeti vlastitom zdravlju, kroz zdrav način življenja. Primjerice, odluka jednog pušača da danas prestane pušiti značit će za pola sata smanjenu srčanu frekvenciju, za pola godine će smanjiti rizik za kardiovaskularne bolesti, a za pet do petnaest godina čovjek će se osjećati kao da pušenja nikada nije ni bilo.

Kako ćemo imati zdravo srce? Poruke dr. Ivane Iveljić jasne su i precizne, samo ih treba usvojiti.

Maja Nikolić