Naslovna Društvo U Tuzlanskom kantonu raste broj oboljelih od celijaklije

U Tuzlanskom kantonu raste broj oboljelih od celijaklije

Udruženje osoba oboljelih od celijakije Tuzlanskog kantona iz godine u godinu broji sve više članova, a trenutačno ih  je 265. Vlada Tuzlanskog kantona oboljelima svakog mjeseca donira 50 KM ili 5 kg bezglutenskog brašna.

Varcelija Jukić jedna je od članica Udruženja oboljelih od celijaklije i njena borba s bolešću počela je prije nekoliko godina, nakon niza pogrešnih dijagnoza.

“Bolest počinje od trenutka kad su mi otkrili  diabetes  tip1, makrofacijalnu  anemiju i oštećenje štitne žlijezde. Liječenje je trajalo 15 godina s pogrešnom dijagnozom koja je uzrokovala da smršam  više od 30 kilograma. Celijakiju su otkrili sasvim slučajno. Još u mlađim godinama primjetila sam da mi smeta hrana koja sadrži gluten, stvarala mi je osjećaj nadutosti do oscilacije šećera u krvi i svakodnevno iznova prolazim kroz borbu, ali i strah šta pojesti, a da mi život ne ovisi o tome”, kaže Varcelija Jukić.

Na nedavnoj radionici održanoj u prostorijama Udruženja oboljelih od celijaklije u Tuzli  govorio je prof. Dr. Nermin Salkić, specijalist gastroenterologije UKC Tuzla i naveo da se na UKC-u Tuzla tijekom jedne godine otkrije 20 do 30 novooboljenlih pacijenata.

“Celijakija je jedina bolest u ljudskoj patologiji koja se u potpunosti liječi bezglutenskom dijetom. Hrana koju koriste naši pacijenti nije dostupna svima i njena cjenovna vrijednost je viša od obične hrane. Bolest je asocirana nizom drugih bolesti kao što su autoimuna bolest štitnjače, dijabetes meltus tip 1, autoimuni hepatitis i druge. Postoji i genetska komponenta celijakije ali je u niskom postotku. Bosna i Hercegovina nema točnu statistiku koliko je oboljelih od ove bolesti, ali na evropskom nivou statistika je pokazala da je na svakih 150 zdravih jedna oboljela osoba. ”

Celijakija ili glutenska enteropatija nasljedni je imunološko-posredovani poremećaj koji obilježava trajnu nepodnošljivost glutena, bjelančevine pšenice, ječma i raži, a možda i zobi.

Celijakija je najčešća kronična gastroenterološka bolest, ali se o njoj premalo govori i premalo zna. Mnogi oboljeli ne znaju da su bolesni, a ako se bolest ne liječi mogu nastati ozbiljni zdravstveni problemi. Brojni i različiti simptomi celijakije, u kombinaciji s malom svjesnosti o njoj, često vode do krivih dijagnoza i ozbiljnih posljedica za zdravlje.

Popularnost hrane bez glutena raste, ali velik broj ljudi nije svjestan da je oboljelima od celijakije, autoimune bolesti uzrokovane reakcijom na gluten, provjerena bezglutenska hrana jedini lijek kojeg se moraju držati cijeli život kako ne bi razvili ozbiljne komplikacije. Oboljeli od celijaklije ističu  da specijalni način ishrane za mnoge nije trend nego lijek za život.

Ivana Perić