Naslovna HKD Napredak U Muzeju Žitomislić otvorena Napretkova izložba ‘Stećci – svjetska baština UNESCO-a’

U Muzeju Žitomislić otvorena Napretkova izložba ‘Stećci – svjetska baština UNESCO-a’

“Napretkova” izložba pod nazivom “Stećci – svjetska baština UNESCO-a” , otvorena je petak, 27. kolovoza u Muzeju Žitomislić u organizaciji HKD-a “Napredak” – Glavna podružnica Mostar i Fondacije Muzeja Žitomislić.

Riječ je o pokretnoj izložbi na kojoj su predstavljene umjetničke fotografije stećaka s lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

“Sve fotografije su upotpunjene detaljnim tekstualnim objašnjenjima na hrvatskom i engleskom jeziku, uključujući opis područja na kojem je stećak fotografiran te pojedinosti o samom spomeniku”, kazao je dopredsjednik HKD-a Napredak Miroslav Landeka.

Uz 12 fotografija stećaka nalazi se i ona koja je bila na naslovnici lista Stećak, čiji je prvi broj objavljen 1. siječnja 1994. kao mjesečnik za kulturu i društvena pitanja. Bio je i dobitnik i prestižne međunarodne nagrade Pierre-Chevalier.

Cilj izložbi je, kako je istaknuo Landeka, približiti građanima BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, a potom i šire, kulturnu baštinu i umjetničku vrijednost stećaka. Dodao je kako se njom želi utjecati na turističke organizacije da u svoje ponude uvrste obilazak stećaka kao i utjecati na lokalne vlasti kako bi ih potaknuli na što bolju zaštićenost ovih područja, što kvalitetniju promociju i obilježavanje.

Izložba Stećci – svjetska baština UNESCO-a svoje putovanje započela je u Mostaru ovoga proljeća na Napretkovom tjednu kulture. Nakon toga otišla je u samostan u Fojnici da bi se ponovno vratila u Hercegovinu u Muzej Žitomislić.

“Stećci su nešto što nam je zaista zajedničko, nešto što je ranokršćansko i nešto što svjedoči o kršćanstvu, pa čak i onom prvobitnom kršćanstvu prije naseljavanja i Srba i Hrvata na ove prostore”, kazao je iguman Danilo koji smatra kako ovaj kulturni događaj, neki od ranije te neki koji su tek u planu, imaju za cilj promociju kulture kao sredstva komunikacije. “Međureligijska suradnja je nešto čime se izuzetnu dugo i otvoreno bavimo i kao što je bitna ta međureligijska suradnja, bitna je međukulturalna suradnja, a tom suradnjom stvaramo bolje društvo”, poručio je.

Povjesničar i arheolog te direktor Federalnog zavoda za zaštitu spomenika Ante Vujnović kazao je kako se stećci, kao fenomen srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, u BiH pojavljuju u 12. stoljeću i traju otprilike sve do dolaska Turaka u BiH, negdje od kraja 15. i početka 16. stoljeća. “Za sada je zabilježeno negdje oko 70 000 stećaka na području BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Naravno, to nije konačan broj s obzirom na to da su zadnja prebrojavanja bila 60-tih godina 20. stoljeća. Također, postoje određene nekrople i stećci kao pojedinačni spomenici koji su pronađeni, a nisu ubilježeni u arheološke leksikone BiH”, istaknuo je Vujnović.

Upozorio je kako je izvjesni broj stećaka uništen ili su upotrjebljeni u svrhe u koje se ne bi smjeli upotrjebljavati te je izrazio nadu da će se u skoroj budućnosti uspjeti uraditi sveobuhvatna analiza broja stećaka na prostoru Federacije, ali i BiH.

Govoreći o motivima na stećcima, Vujnović je pojasnio kako se raspoznaju svjetovni, religiozni simboli i ostali ornamenti koji se međusobno prepliću i upotpunjuju.

On je podsjetio kako su Kalendar stećaka za 2019. pripremili i urednički osmislili prof. dr. Miroslav Palameta, nekadašnji predsjednik Napretkove glavne podružnice u Mostaru te Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak, po čijoj zamisli je i nastala ova izložba, dok je fotografije, produkciju i post produkciju radila dizajnerska kuća SMART/RAGUŽ&BARBARIĆ DESIGN iz Mostara. Tisak fotografija i panela veličine 100 X 100 cm uradila je grafička industrija Suton d.o.o Široki Brijeg.

BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija 2009. nominirale su stećke kao zajedničko naslijeđe za upis na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Odbor UNESCO-a je prihvatio 15. srpnja 2016. uvrštavanje stećaka na popis zaštićene svjetske baštine na kojemu se sada nalazi 30 nekropola, od kojih su 22 u BiH, po tri na području Srbije i Crne Gore te dvije u Hrvatskoj.