Dijaspora koja živi diljem svijeta poslala je tijekom protekle godine u Bosnu i Hercegovinu rekordne količine novca, što je, prema podacima Središnje banke Bosne i Hercegovine, presudno za domaće gospodarstvo, ali i za povećanje potrošnje, ublažavanje socijalnih razlika te očuvanje životnog standarda građana.
Kako je objavila Središnja banka Bosne i Hercegovine, u 2025. godini postignuta je rekordna razina tekućih transfera koja je dosegnula iznos od 5,92 milijarde KM, od čega se 4,46 milijardi KM odnosi na doznake iz inozemstva. Ostali tekući transferi iznose 1,46 milijardi KM.
„U usporedbi s prethodnom godinom, ukupni tekući transferi porasli su za otprilike 230 milijuna KM, dok su doznake zabilježile još izraženiji rast od oko 290 milijuna KM. Istodobno, ostali tekući transferi zabilježili su blagi pad od oko 63 milijuna KM“, navode iz banke.
Prema njihovim riječima, ovi podaci ukazuju na iznimnu važnost dijaspore i priljeva sredstava iz inozemstva za domaće gospodarstvo, ali i za druge segmente života.
„Uz socijalni aspekt, stabilan rast tekućih transfera ima i širi makroekonomski značaj, uključujući jačanje deviznih rezervi, stabilnost platne bilance i podršku ukupnoj financijskoj stabilnosti zemlje“, ističu.
Kontinuirani rast ovih priljeva dodatno naglašava otpornost ekonomskih veza Bosne i Hercegovine s njezinom dijasporom, kao i potrebu za stvaranjem politika koje će dodatno ojačati povjerenje i potaknuti daljnja ulaganja iz inozemstva prema raznim županijama i lokalnim zajednicama.
Ferida Kulović, predsjednica udruge potrošača općine Kakanj “Potrošač”, potvrđuje kako bez novca iz inozemstva građani Bosne i Hercegovine ne bi mogli preživjeti.
„Svi smo svjesni iznosa minimalne i prosječne plaće u Bosni i Hercegovini te kolika je potrošačka košarica. Građanima su potrebne dvije prosječne plaće za jednu potrošačku košaricu. Bez tog dodatnog novca koji dolazi iz inozemstva, potrošači bi, vjerujte mi, gotovo prosili – ne bi imali od čega živjeti“, kaže ona u intervjuu za „Nezavisne novine“.
Dodaje kako taj novac puno znači potrošačima koji, potaknuti globalnim nestabilnostima, masovno kupuju osnovne namirnice poput brašna, ulja i šećera. „I to je samo ono što je registrirano preko banaka, a gdje je tek novac koji stiže u gotovini“, ističe Kulović.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, ranije je istaknuo kako doznake iz dijaspore igraju ključnu ulogu u održavanju gospodarskog rasta, s obzirom na važnost potrošnje stanovništva.
„Naš model rasta temelji se na potrošnji koju određuju zarade, dugovi i doznake iz inozemstva. Prema određenim analizama, oko 20 % raspoloživog dohotka čine doznake iz inozemstva, pa njihovo slabljenje izravno utječe na dinamiku rasta u našoj zemlji. Ključni problem leži u činjenici da nemamo razrađene programe za privlačenje investicija iz naše dijaspore“, naglasio je Mlinarević.
Prema njegovim riječima, BiH se približava trenutku kada će imati jednak broj stanovnika u zemlji i izvan nje, te bi taj resurs trebala iskoristiti za privlačenje investicija koje bi zatvorile tehnološki jaz, podigle produktivnost i potaknule demografsku obnovu.
