Naslovna Društvo Tuzla: Okrugli stol o susretu Svetog Franje i sultana koji je doprinio...

Tuzla: Okrugli stol o susretu Svetog Franje i sultana koji je doprinio miru između kršćana i muslimana

101

Centar za mirovno obrazovanje i Franjevački samostan u Tuzli sutra u 19, 00 sati su domačini hvale vrijednog okruglog stola „Drama gostoprimstva“, na kojemu će govoriti Rusmir Šadić, fra Franjo Ninić, Izet Numanović i Alen Kristić. Ovaj događaj, iako govori o povijesno dalekoj prošlosti, nudi poveznicu s vremenom razmimoilaženja u kakvom danas živimo.

Ovo je na svojevrstan način jedan povijesni trenutak u kojem se obilježava susret Svetog Franje Asiškog i sultana Malika al-Kamila. Ovdje će se govoriti o jednom sjećanju na događaj iz 1219. godine koji je napravio jedan epohalni preokret u odnosu među religijama, tada i među kulturama i civilizacijama.

Vrijedi znati da je to vrijeme kada se događa jedna polarizacija svijeta na krščanski zapad koji je tada bio veoma jak, na čijem čelu je bio papa Inocent III. koji je bio izuzetno neprijateljski nastrojen prema svakome drugome. Tadašnje papinstvo i tadašnje Krščanstvo je bilo tako da je papa zapravo bio politički, globalni upravitelj svega. Sveti Franjo Asiški, odnosno tada Franjo iz Asiza dolazi tom moćnom papi i pita ga može li živjeti evanđelje, može li napraviti malu zajednicu braće koja će živjeti prema principima Kristova Evanđelja. Nudi mu da žive mirno sa svima, a ne u svađi među ljudima.

S tim imperativom mira, Franjo Asiški je otišao u tabor Velikog sultana Malika al-Kamila, tadašnjega vladara svijeta i otvoreno ga pitao: „Možemo li živjeti nekako da se ne sukobljavamo, možemo li mi graditi mir u ovom svijetu.“

Fra Franjo Ninić, jedan od govornika na okruglom stolu podsjeća nas da je temeljno Franjino načelo mir i dobro i na ogromnu širinu tog čovjeka.

„Franjo je čak izašao iz tog jednog krščanskog prostora, on je zavirio u ono ljudsko gdje je tražio mir i dobro bez obzira tko kome pripada. Moramo znati da je to tada bilo doba sukoba civilizacija. On je na sve moguće načine tražio da se ipak može zajednički živjeti i zajednički voljeti drugog čovjeka. Iz toga susreta sultana i Franje dogodilo se jako puno velikih povijesnih stvari, osobito za franjevački red i crkvu u cjelini“, kaže za Hrvatski glasnik fra Franjo Ninić.

Naime, nakon što se Franjo susreo sa sultanom, pet stotina godina kasnije Krščanstvo je u Svetoj zemlji, u samom Izraelu živjelo na osnovu toga što je taj sultan dopuštao da tamo budu jedino fratri.

„Taj povijesni susret, se i danas iščitava različito, jer netko govori da je to bio susret u kojemu se Franjo podložio sultanu, možda će netko iz islamskog svijeta reći da je to bila stvar ustupka Krščanima koji su u to doba željeli porobiti arapski svijet. Centar za mirovno obrazovanje želi iz takvog jednog odnosa Franje napraviti jednu priču o susretu, a ne o sukobljavanju“, ističe fra Franjo.

Tijekom okruglog stola bit će veoma zanimljivo čuti kako danas sukob pretvoriti u susret. Fra Franjo Ninić ističe da na našim prostorima još uvijek postoji jedna, kako je naziva, meka zona susreta krščanske civilizacije, bilo katoličke ili pravoslavne, sa islamskom civilizacijom koja je prisutna unutar Islamske zajednice.

„Ono što je za nas važno i što je, vjerojatno, bilo važno i za organizatore ovog događaja, je da pokažemo zašto je taj susret koji se dogodio prije 800 godina važan za sve nas koji danas ovdje živimo. Hoćemo li mi forsirati kulturu sukobljavanja koju danas vrlo često politika forsira, ili ćemo mi ići na drugi kolosjek pa da vidimo može li susret Svetog Franje koji je tražio paradigmu susreta sa islamskom civilizacijom, ili ćemo mi i dalje ostati na paradigmama sukoba.“

Cilj okruglog stola koji će biti održan u Tuzli i jeste da se, iz različitih perspektiva, teološke, sociološke, politološke, religijske nađu odrednice koje će našem društvu, koje je pluralno profitirati od tog susreta.

I fra Franjo Ninić će u svom izlaganju govoriti o još nekim povijesnim činjenicama koje govore o povijesnim susretim, a ne o sukobu.

„Za model sam na prvom mjestu uzeo susret Franje iz Asiza i sultana. Na drugom mjestu je susret iz 1463.  godine, koji je za nas također bio veoma važan, kada su se susreli fra Anđeo Zvizdović sa sultanom kod Fojnice. Treći obrazac koji je također bio kultura susreta je susret fra Josipa Markušića i Josipa Broza Tita nakon Drugog svjetkog rata. U svim tim susretima je bilo nebrojeno ljudi koji su potencirali paradigmu sukobljavanja, ali su opet naši franjevci došli i inzistirali na povijesnom sporazumu da mi možemo zajednički živjeti“, pojasnio nam je fra Franjo Ninić.

Sve ovo nije samo franjevačka priča, nego je ona elementarno evanđeoska.

„Iako smo u određenim vremenima manjina, nikada ne treba odustajati. Mi moramo biti impuls, moramo mi biti ti stvaraoci jedne priče da se ipak može živjeti zajedno, bez obzira na političke okolnosti, na neprijateljstva koje politika kreira. Ono što je meni najvažnije da kažem jeste da se ja nikada neću složiti s političkom teorijom sukoba civilizacija u BiH, nego ću  uvijek zagovarati kulturu susreta koja bi i danas morala biti paradigma odnosa među ljudima“, poruka je fra Franje Ninića.

Centar za mirovno obrazovanje trenutačno provodi još jedan važan program koji se tiče mirovne inicijative za škole, kroz koju se djeci osnovnoškolske dobi pokušava prikazati da religije u Bosni i Hercegovini, osobito Krščanstvo i Islam nisu sukobljene strane, nego su to zajednice koje mogu doprinijeti osjećaju mira među ljudima.

Maja Nikolić