Iako je to nekada bilo nezamislivo sada je stvarnost: ljudi s umirovljeničkoim čekom u ruci odlaze na razgovor za posao. Umirovljenici mogu primati mirovinu i zasnovati radni odnos.
Nakon odluke Ustavnog suda Federacije to se promijenilo. Umirovljenici su sada zaštitari, građevinski radnici, vozači, a obavljaju i rijetka zanimanja. Dva umirovljenika rade u tvrtki predsjednika Udruženja poslodavaca.
Zaposlenje nakon umirovljenja ulijeva ljudima, kažu iz Saveza umirovljenika, osjećaj korisnosti, a tu su i materijalni benefiti. Ipak, mnogo je slučajeva kada umirovljenici rade ne zbog želje, nego financijske potrebe.
”U SŽ na najprljavije, teže poslove, kao što je i noćni rad masovno su angažirani. Onaj koji ima najnižu mirovinu, a nema najbliže srodnike ne može preživjeti s tom minimalnom mirovinom. Ne zagovaramo da bi trebali imati prednost umirovljenici pri zapošljavanju, a da mladi čekaju. Nego, govorimo da tržište rada gdje treba ovaj profil ljudi da ih prima – to podržavamo”, ističe Redžo Mehić iz Saveza umirovljenika FBiH.
”Nije više čovjeku stalo ni do novca, nego grehota je, tako ću reći… da onaj tko ima znanje, a profesori koji su u mirovini… šteta je da to ne prikažemo i ne pomognemo narodu”, navodi dr. Dizdarević.
Tu pomoć pokazala je u najkritičnijim razdobljima – tijekom pandemije koronavirusa.
”Za 7684 pacijenta sam očitala snimak. Znala sam raditi do jedan sat noću”.
Tržište rada u Bosni i Hercegovini vapi za radnicima svih profila. Posljedica je to i masovnog odlaska ljudi, ali i negativnog prirodnog priraštaja. Obzirom da je u BiH nepovoljan omjer radnika i umirovljenika, neki će očito svojim radom nakon 65. godine doprinijeti očuvanju mirovinskog fonda.
