Eksplicitni sadržaji, psovke i galama. Tako je najkraće i najblaže moguće opisati ono što djeci nude internetske stranice najposjećenije među školarcima. Vršnjačko nasilje tako postaje više pravilo, a manje izuzetak u obrazovnim ustanovama.
NENAD MIHAJLOVIĆ, direktor OŠ “Mladen Stojanović”
“Može se pročitati između redova šta djeca prate i šta pokušavaju prenijeti u stvarnost. Mi moramo reagovati na to”.
Broj pregleda, iako nije garancija kvaliteta, vrednuje se novcem. To dovodi do ekspanzije nedovoljno kontroliranih sadržaja. Kako sačuvati djecu od neželjenih utjecaja interneta, koji neupitno može imati i dobre strane. Edukacija roditelja je najvažnija.
MIRNA MILJANOVIĆ, glasnogovornica MUP-a RS-a:
“Većina roditelja i ne zna da većina aplikacija koje koriste njihova djeca ima mogućnost roditeljske kontrole i ne koriste tu mogućnost”.
Udruženje „Roditelji za prava djece“ konstantno upozorava javnost da je problem vršnjačkog nasilja ostao u sjeni borbe protiv pandemije u školskim klupama, što dugoročno može imati ozbiljne posljedice. Udruženje neprestano traži pomoć institucija.
BOBANA KONČAR, Udruženje “Roditelji za prava djece”
“Apsolutno niko nikada nije ni odgovorio na naš upit. Je li to briga o djeci?”.
U Centru za socijalni rad Banjaluka, međutim, napominju da prvi indikator vršnjačkog nasilja moraju prepoznati škola i obitelj. A prvi korak nadležnih službi je savjetodavni.
NATAŠA RAILIĆ, socijalna radnica
“Ako identificiramo problem koji se ponavlja mi preispitujemo roditelje i njihovu brigu, odnosno, nebrigu o djetetu”.
Roditelji, pedagozi, psiholozi, predstavnici izvršne vlasti jednoglasni su u ocjeni da najviše od obitelji ovisi hoće li i u kojoj mjeri generacijama koje sazrijevaju ponuditi lice ili naličje interneta. Potpune zabrane u vrijeme suvremenih tehnologija nisu moguće.
BHRT
