Prvi se utorak u svibnju u svijetu obilježava kao Svjetski dan prevencije astme s ciljem podizanja svijesti o astmi i ranog otkrivanja astme, liječenja, kontrole i poboljšanja zdravstvene zaštite pacijenata širom svijeta.
Tim je povodom Institut za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) objavio niz preporuka i zdravstvenih savjeta koji su objavljeni na web stranicama Instituta. Ovaj se datum obilježava u proljetnom razdoblju kada bolest ima intenzivnije djelovanje i pravo je vrijeme da skrene pozornost šire javnosti na njezinu sve veću učestalost, rekao je INZ.
U svjetlu skretanja pozornosti na važnost čimbenika rizika koji dovode do astme, potrebno je skrenuti pozornost na sezonski pelud, i to na pelud drveća – rano proljeće, pelud trave – kasno proljeće i ljeto i pelud korova – kasno ljeto i jesen.
“To su alergeni koji dolaze u kontakt ovisno o godišnjem dobu i klimi u kojoj se javljaju – pelud različitih stabala, trava i korova. Kada je riječ o utjecaju peludi kao sezonskog faktora, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica započeo je u svibnju 2020. godine projekat sezonskog praćenja koncentracije peludi i spora u zraku u gradu Zenica s ciljem proširenja opsega praćenja na cijeli kanton”, rekao je Kasim Velić čelnik Zavoda za zaštitu bilja INZ.
Navodi da se uzorkovanje ili hvatanje peludi i spora vrši prema metodologiji koja je standardizirana i identična u svim europskim zemljama, s najnovijom vrstom uzoraka, koji je Institut nabavio prošle godine s ciljem pružanja pravovremenih informacija osobama alergičnim na pelud.
Opći cilj ovog projekta je praćenje sezonskih promjena koncentracije peludi u zraku na području Zeničko-dobojskog kantona i na taj način zaštita zdravlja građana od peludnih alergija koje mogu biti preduvjet za razvoj alergijskih astma.
Stoga je potrebno obaviti ranu identifikaciju peludnih zrnaca u zraku, informirati javnost putem medija i materijala, izraditi objavljeni peludni kalendar, kako bi građani imali pravovremene informacije o cvjetanju alergenih biljnih vrsta i slično.
INZ ističe da se sve biljne vrste koje oslobađaju pelud, posebno one čija pelud ima alergena svojstva, mogu se podijeliti u tri skupine.
Prva su drvenaste biljne vrste koje pelud puštaju prema peludnom kalendaru od kraja siječnja do početka svibnja, uglavnom prisutne u brdskom i brdsko-planinskom dijelu, ali i uz rijeke, a uključuju jelu, javor, divlji kesten , joha, breza, grab, domaći kesten, lješnjak, bukva, jasen, orah, smreka (smreka), bor, javor, topola, hrast, vrba, kalus, tisa, čempres, lipa i brijest.
Druga skupina su zeljaste biljke, uključujući one iz porodice trava čija je pelud prisutna prema peludnom kalendaru od kraja travnja do sredine rujna i prisutna je na cijelom području bez obzira na nadmorsku visinu, dok treću skupinu čine zeljasti korovi s ljetnim- jesensko oslobađanje peludi, mali broj biljaka, ali s vrlo opasnom peludi koja u malim koncentracijama u zraku izaziva alergijske reakcije.
Na temelju praćenja peludi koje je proveo INZ, pelud breze trenutno se nalazi na ljestvici visokih koncentracija. Obitelj breza uključuje drvenaste i grmolike biljne vrste iz ukupno pet rodova, a pretežno su rasprostranjene u sjevernim umjerenim područjima, a neke vrste u tropskim planinskim područjima.
Obična breza je listopadno stablo koje može narasti i do 30 metara visine. Muški cvjetovi obične breze sakupljaju se u sjedeće, obješene rese koje se razvijaju krajem ljeta i u jesen, dok se ženski cvjetovi, sabrani u uspravnim resicama na zagradama, razvijaju u proljeće. Cvate u ožujku i travnju, u vrijeme listanja, a proizvodi najviše alergena pelud među drvenastim biljkama.
“Jedno normalno razvijeno drvo breze daje oko 278 milijardi peludnih zrna. Razmnožava se sjemenom i izbojcima. Prirodno raste u brdskim, brdskim i podnožnim predjelima. Pojedinačno i u manjim skupinama raste u svjetlijim šumama, a nalazi se u rijetkim šumama hrasta i graba, uz rubove šuma, ali i na suhim padinama, pjeskovitim, glinovitim i stjenovitim tlima siromašnim hranjivim tvarima”, kaže Velić.
Navodi da je do sada iz peluda breze izolirano 29 alergenih spojeva koji mogu značajno naštetiti ljudskom zdravlju, a pelud breze jedan je od glavnih alergena u Europi, posebno u urbanim sredinama, jer je posljednjih godina zbog visoke otpornosti i dobre izgled, breza se sve više uzgajaju kao ukrasne drvenaste biljne vrste u vrtovima i parkovima, rekao je Institut za zdravlje i sigurnost hrane.
