Naslovna Istaknuto Svjetski dan knjige: Tuzlanska biblioteka dugogodišnji hram ljubitelja pisane riječi

Svjetski dan knjige: Tuzlanska biblioteka dugogodišnji hram ljubitelja pisane riječi

259

Danas je praznik književnih nakladnika, knjižara, učitelja i komunikacijskih stručnjaka, a UNESCO obilježavanjem ovog dana želi podsjetiti UNESCO na bitnost čitanja i književnog izdavaštva te zaštite autorskih prava.

Diljem svijeta 23. travanj se  obilježava kao Svjetski dan knjige i autorskih prava. Osim simbolike tog datuma za svjetsku književnost, jer su na taj dan umrli veliki pisci Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega, UNESCO  je odajući počast velim piscima i njihovim djelima na generalnoj skupštini u Parizu 1955. godine proglasio 23. travanj Svjetskim danom knjige, u želji da ohrabri sve, a prije svega mlade,  da otkriju zadovoljstvo čitanja i izraze poštovanje za sve koji su doprinijeli društvenom i kulturnom razvoju čovječanstva.

Na današnji dan praznik je u bibliotekama diljem svijeta, pa tako i u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci “Derviš Sušić” u Tuzli. U razgovoru sa direktoricom biblioteke Mirnom Trifković saznajemo da se ovaj datum u tuzlanskoj biblioteci obilježava već tradicionalno.

“I ove godine, s obzirom na okolnosti uzrokovane korona virusom, odlučili smo se za online obilježavanje. Psihologinja, savjetnica za medije i certificirani trener komunikacije sa dugogodišnjim iskustvom Marina Bakić će preko online platforme Zoom za naše čitaoce i saradnike održati edukativnu radionicu „Proljećno čišćenje“. Obzirom na pandemiju COVID-19 virusa nismo u mogućnosti održati književno veče ili promociju knjige, ali ćemo zato organizirati nagradnu igru dodjele 5 besplatnih članarina na Odjeljenju za odrasle u saradnji sa Radiom Kameleon. Takođe, putem naše Fb stranice organizirat ćemo nagradnu igru u okviru koje ćemo 20 pratilaca naše stranice nagraditi sa po 1 knjigom”, navodi Trifković.

Istraživanja su pokazala da već godinama unazad čitamo sve manje, kao da su nestale one nekadašnje navike čitanja knjiga prije spavanja, na putu, za vrijeme vikenda ili na odmoru. Digitalizacija je uveliko promjenila način čitanja.

“Biblioteka još uvijek ima svoje stalne čitaoce koji svakodnevno posjećuju Biblioteku, među njima su i oni koji su zadržali naviku da sa novim naslovima knjiga obogaćuju svoje vikend odmore, putovanja … Naravno, postoji i jedna nova generacija čitalaca, kojima su internet i nove tehnologije bliži, odnosno kontakt sa knjigom unutar virtualnog prostora. Bez obzira na teška vremena, Biblioteka pokušava da uvođenjem novih tehnologija svoje poslovanje učini što kvalitetnijim, a što se prevashodno odnosi na automatizovanu posudbu te transparentnost i dostupnost informacija za naše koisnike. Biblioteka je danas otvorena za svaku vrstu saradnje sa korisnicima i saradnicima, kao što su zajedničko organizovanje različitih vidova kulturno-promotivnih sadržaja, pružanje različitih vrsta usluga ukoliko su prepoznate kao zajednički interes. Bez obizira da li nam je bliža printana ili digitalna verzija knjige, ili koliko smo danas posvećeni čitanju, život bez knjige teško bi bio moguć”, dodaje Trifković.

Kako navodi Trifković svjedoci smo da ekonomska situacija u kojoj se nalazimo, veliki broj radnih sati na poslu, fokusiranost na životne probleme, često one egzistencijalne prirode, odmažu volji za čitanjem.

“Socijalne prilike, ali i način života, kao što je nedostatak slobodnog vremena, zatim i internet, razlozi su za pad čitalačkih navika. Međutm, postoje i one kategorije čitalaca koji u određenim kriznim situacijama imaju potrebu da Biblioteku češće posjećuju, jer uz knjigu zaboravljaju nedaće svakodnevnog života”, dodaje Trifković.

Raditi kao direktorica Biblioteke ne možete ako knjiga nije vaša prva ljubav. Pitali smo Mirnu koja je to književnost navela nju da se zaljubi u pisanu riječ i što bi ona preporučila čitateljima.

“Po vokaciji sam profesorica engleskog jezika i književnosti. Sasvim razumljivo i da je moj odabir profesije vezan za ljubav prema engleskoj i američkoj književnosti, odnosno engleskim i američkim piscima, kao što su: William Shakespeare, Oscar Wilde, Ernest Hemingway, Nathaniel Hawthorne i spisateljicama Jane Austen i Emily Bronte, stoga bih uvijek preporčila englesku klasičnu književnost. A kada su u pitanju naši korisnici na Odjeljenju za odrasle najčitanija su djela pisaca: Orhan Pamuk, Paolo Coelho, Dan Brown, Jo Nesbo, Haruki Murakami, Elif Shafak, Vince Flynn, pa bi to bila svakako preporuka vašim čitateljima”, navodi ona.

U razgovoru saznajemo da usporkos nedaćama s kojima se godinama suočavala tuzlanska biblioteka, danas radi u punom sjaju i dokazuje da vrijeme donosi promjene ali da ljubitelji u pisanu riječ ne odustaju od omiljenog štiva i da su redovni posjetitelji tuzlanske biblioteke.

“Tuzlanska biblioteka ima svoje dugogodišnje korisnike. Oni su uistinu brojni. U posljednoj monografiji o Biblioteci postoji zabilješka da je jedan od njih bio i sudionik otvaranja Biblioteke 1946. godine. A to je danas zanimljiv i neuobičajen podatak, obirom da je taj čitalac i danas naš redovni posjetilac”, dodaje Trifković.

Ivana Perić