Naslovna Društvo Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, jednog od najbrže rastućih zdravstvenih izazova u...

Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, jednog od najbrže rastućih zdravstvenih izazova u 21. stoljeću

86

Svjetski dan dijabetesa obilježava se 14. studenog svake godine u više od 170 zemalja od 1991. godine, kao odgovor na porast broja oboljelih i prijetnju nekontroliranim širenjem bolesti.

Dijabetes melitus ili dijabetes stanje je povišene razine glukoze (šećera) u krvi. Javlja se kada tijelo ne proizvodi dovoljno hormona inzulina ili kada inzulin više nije učinkovit. Inzulin je “ključ” koji omogućuje ulazak šećera u stanicu.

Bez inzulina, stanice tijela ne dobivaju dovoljno hrane iz hrane koja im je potrebna za svakodnevni život. Taj se šećer zadržava u krvi, što rezultira hiperglikemijom.

Podaci upozorenja u svijetu i BiH

Dijabetes je jedan od najbrže rastućih zdravstvenih izazova u 21. stoljeću. Prema podacima Međunarodne federacije za dijabetes (IDF), broj odraslih osoba koje žive s dijabetesom više se nego utrostručio u posljednjih dvadeset godina. IDF procjenjuje da 9,3% odraslih u dobi od 20 do 79 godina i 1,1 milijun djece i adolescenata mlađih od 20 godina živi s dijabetesom, te da će do 2030. godine 578 milijuna odraslih ljudi diljem svijeta živjeti s dijabetesom.

Iako je proces prikupljanja podataka o dijabetičarima u Federaciji BiH putem prijava započeo, registar još nije zaživio. U 2020. godini u PZZ je registrirano 72.797 bolesti, što je više nego u 2019. (64.594).

Prema podacima Međunarodne federacije za dijabetes (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u BiH ima oko 270 dijabetičara na 1000 stanovnika, a procjenjuje se da gotovo 100 pacijenata još uvijek ne zna da boluje od dijabetesa.

Simptomi dijabetesa uključuju pretjeranu žeđ i znojenje, učestalo mokrenje, umor i drhtavicu, zamagljen vid, vrtoglavicu i zbunjenost, posjekotine ili rane koje vrlo sporo zacjeljuju.

Intervencije u javnom zdravstvu Federacije BiH

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine u suradnji s uredom Svjetske zdravstvene organizacije u 2017./2018. razvio je, između ostalih smjernica koje se koriste u PZZ, smjernice za prevenciju i liječenje dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti u timovima obiteljske medicine. Zavod je osposobio zdravstvene djelatnike, oko 1200 liječnika i medicinskih sestara u timovima obiteljske medicine, u skladu s preporukama danim u ovim smjernicama. Također se planira ponoviti navedene smjernice, u skladu s najnovijim preporukama dobre prakse.

Dijabetičari bi trebali izbjegavati prženu i masnu hranu i slatkiše, jesti više svježeg voća, vježbati ili hodati svaki dan 30 minuta, održavati tjelesnu težinu u granicama normale, svake godine zvati očnog liječnika radi kontrole, svakodnevno pratiti i pregledavati stopala da li je moguće mijenja i nikada ne hodajte bosi, te – ne konzumirajte duhan i alkohol.

Čimbenici i obrazovanje bolesti

Važni čimbenici rizika za nastanak dijabetesa su starija dob iznad 60 godina, muški spol, prethodna pojava hiperglikemije tijekom trudnoće, nasljedni čimbenik (majka, otac, brat ili sestra koji boluju od šećerne bolesti), visoki krvni tlak, manjak tjelesne aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina .

I bolesnik i članovi njegove obitelji imaju važnu ulogu u liječenju dijabetesa. Pacijent i obitelj moraju biti motivirani za učenje. Zdravstveni radnici trebaju objasniti pacijentu, a on treba zapamtiti i primijeniti savjete i upute. Važno je educirati pacijente o dijabetesu.

Prevencija šećerne bolesti podrazumijeva regulaciju tjelesne težine i njezino smanjenje na optimalne vrijednosti, što značajno utječe na smanjenje rizika od razvoja šećerne bolesti i pravodobno ukazuje na potencijalno povećanje rizika.

Važne činjenice o dijabetesu

Najčešće komplikacije dijabetesa – sljepoća, srčani udar, zatajenje bubrega, amputacije.
Ljudi s dijabetesom se ne razlikuju – nemojte ih diskriminirati!

Svaka druga osoba s dijabetesom ne zna da ga ima – jeste li i vi u opasnosti?
Zdrav način života može spriječiti do 70 posto slučajeva dijabetesa tipa 2.
Zdrava i uravnotežena prehrana uvelike smanjuje rizik od bolesti.

Usvajanje i prakticiranje zdravih stilova života preduvjet je za prevenciju mnogih bolesti, posebice onih iz skupine masovnih nezaraznih bolesti, uključujući šećernu bolest.