Ako želimo uvesti BiH u Europsku uniju i pretvoriti je u demokratsku državu, ne smijemo imati isključivo etničku orijentaciju, kaže novi visoki predstavnik Christian Schmidt, dodajući da je narušavanje teritorijalnog integriteta na Balkanu neodrživo.
U intervjuu za Deutsche Welle, na pitanje što namjerava učiniti kako bi promijenio stanje u zemlji, Schmidt je rekao da će biti mnogi, u određenom smislu i on, koji kažu: “Što? Je li potrebno imati takvu instituciju 26 godina nakon Daytonskog mirovnog sporazuma i 26 godina nakon Srebrenice, koja zapravo nameće određene prepreke za upravljanje državom od strane domaćih političara i slobodnog demokratskog razvoja? ”
“No, zadnjih deset godina bilo je unatrag i vratilo nas je – ne samo u smislu visokog predstavnika, već, nažalost, i u smislu ukupnog razvoja. I zato Bosni i Hercegovini i dalje treba takva međunarodna podrška. Tu ću funkciju obavljati u nadi da ću se u jednom trenutku učiniti viškom”, rekao je.
Smatra da je potrebno razjasniti tri pitanja.
“Prvo: Dolazim u BiH kao političar, a ne kao diplomata. Upozoravam vas da neke moje rečenice možda nisu diplomatski sažete, ali će biti jasne. Prije svega, moram istaknuti da ekskurzije napravljene posljednjih godina, poput razmjene teritorija kao svojevrsnog rješenja ili načina smirivanja potencijalnih sukoba na Zapadnom Balkanu, nisu valjane. Takva ideja da jednu manjinu treba zamijeniti drugom nije održiva. Stoga se ne može govoriti o narušavanju (mijenjanju) teritorijalnog integriteta zemalja Zapadnog Balkana”, upozorio je.
Drugo je pitanje kako se može poboljšati funkcionalnost države u tako velikoj zemlji kao Donja Saska, s manjim brojem stanovnika od Berlina, ali s preko 137 ministarstava? Na kojim poljima možete potaknuti ljude? Gdje trebate pojednostaviti stvari?
” I treće: Kada 70 posto mladih ljudi iz BiH – ako su moje brojke točne – radije odlaze drugdje tražiti svoju budućnost – onda to nije dobro. Moramo se više osvrnuti na mlade naraštaje, kako mi u EU -u, tako i visoki predstavnik, i svi zajedno. Jer, nije dovoljno samo igrati na kartu sivih ljudi. Igram na kartu mlade generacije”, rekao je Schmidt.
Početak njegova rada otežava činjenica da Rusija dovodi u pitanje legitimnost njegovog imenovanja za visokog predstavnika. A Milorad Dodik kaže da, barem za početak, nema namjeru surađivati.
Schmidt kaže da je političar 30 godina.
” I navikao sam na to, znam raditi i nositi se s kontradiktornim, suprotnim ili različitim mišljenjima. Svima onima koji se sada pokušavaju pozicionirati ili možda žele istjerati svoj bijes, želim reći da sam relativno iskusan i doživio sam mnoge stvari. To će me sigurno dovesti do toga da ne odustanem i ne izgubim volju u zalaganju za BiH. I da je moj zahtjev i apel da razgovaram sa svima. Odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koja je odbacila zahtjev Rusije, uz podršku Kine, da usvoji rezoluciju kojom se traži ukidanje OHR -a, znači jačanje pozicije visokog predstavnika i njegovih ovlasti. To mi daje dobru osnovu da, nakon preuzimanja dužnosti visokog predstavnika, obavljam svoju dužnost onako kako je ja razumijem i na temelju kompetencija koje mi je dodijelila međunarodna zajednica”, rekao je Schmidt.
Naglašava kako on nije tu da zastupa nečije interese, već mora biti tu podjednako za sve.
” To se odnosi i na Srbe. Srbi u ovom kraju također su imali tešku sudbinu i iskusili su loše stvari. Zato se na neke stvari ne može gledati jednostrano. Ovdje imamo sve etničke skupine, ali i “ostale”, tj. One koji nisu Hrvati, nisu Bošnjaci, nisu Srbi, na pr. Židove, ali i sve ostale o kojima moram brinuti. Zato svima kažem: Samo se opustite!”, rekao je.
Rusija i Kina najavile su da će nastaviti nastojati oslabiti funkciju visokog predstavnika i zatvoriti OHR sljedeće godine, a Schmidt, “uz dužno poštovanje”, naglašava da o visokom predstavniku ne odlučuje Vijeće sigurnosti, već pitanje Daytonskog mirovnog sporazuma.
“Snaga koju crpim ne dolazi samo iz zajedničke europske obveze, već i iz činjenice da su se Sjedinjene Države vratile na scenu, s jasnim fokusom na zapadni Balkan. Cijenim rad predsjednika Bidena kroz sve godine i desetljeća koja se poznajemo. A tu je i Vijeće sigurnosti UN -a, kojem podnosim izvještaj i koje će okončati rad OHR -a kada OHR više ne bude trebao, na primjer kada BiH postane članica EU”, rekao je.
Odgovarajući na pitanje o problemu izbornog zakona i tzv etniziranje politike, Schmidt kaže da je poznato da postoje vrlo intenzivni pokušaji ponovne regulacije izbornog zakona. Ovdje postoje tehnička pitanja koja se odnose na vjerodostojnost.
“To bi u svakom slučaju trebalo razjasniti – npr. mogućnost zaštite podataka putem elektroničke obrade. Treba spriječiti svaku pomisao na izbornu prijevaru ili kupnju glasova. Nažalost, na Zapadnom Balkanu imamo slučajeve u kojima je to bilo evidentno. Sada moramo izgraditi povjerenje i ono će se uključiti EU, SAD i visoki predstavnik. Znam da je jako komplicirano. Kolega Fülle, bivši povjerenik EU za proširenje, vrijedno je radio na tome prije nekoliko godina i uvijek bi sve propalo u zadnji čas. Nadam se da sada neće biti tako. Međutim, moramo obratiti pažnju na jednu stvar: Ako želimo teritorijalni integritet BiH kako je navedeno u Daytonskom sporazumu, ako želimo transformirati BiH u zemlju sposobnu za pristupanje EU, u demokratsku državu, onda je ne smijemo imati čisto etnička orijentacija birača i njihovih glasova. Jer, to je poput kvadrata kruga. Mislim da je to stvar koju moramo vrlo pažljivo razmotriti u svom radu”, rekao je Schmidt, dodajući da ne želim građanima BiH propisati, kako kaže, unitarnu državu.
Velika tema u BiH je, naravno, genocid i usvajanje Zakona o zabrani poricanja genocida od strane odlazećeg visokog predstavnika Valentina Inzka.
“Ako ispravno tumačim smjernice Europske unije, onda EU zahtijeva upravo ovu vrstu zakona, koja je, inače, etnički neutralna. Nije pitanje je li to Hrvat ili Srbin, već je li netko učinio nešto što nosi teret krivnje. Kako ja vidim, ovo će pitanje, osim visokog predstavnika, otvoriti put u EU. Ne možete to skinuti s dnevnog reda. A onda ćemo vidjeti kako će se stvari razvijati. No, želim naglasiti jedno: čak i ako netko misli da se takvim zakonom mogu postići promjene u društvu, grdno se vara. Potrebno je učiniti mnogo više kako bi se informirali i pogledali etnički narativi, a generaciju mladih ljudi ovdje vidim kao saveznike, iako su trenutno indoktrinirani – dijelom na neprihvatljiv način”, rekao je Schmidt u intervjuu za Deutsche Welle.
